Ka pū te rūhā ka hao te rangatahi
N ā Awi Kohunui me Wharep ā kau Ākuhata
He tino waimarie nga akonga no etahi kura kaupapa i whakaakonga e etahi tohunga reo Maori o Aotearoa.
I tenei wahanga tau o te kura ka whakarauika nga akonga no te pae tuaono, tuawhitu kite marae o Ruamata ite rohe oTe Arawa. I whakahaeretia enei kura reo e Te Taura Whiri i te Reo Maori.
Ko nga tohunga reo Maori mo tenei Te Kura Reo, ko Timoti Karetu, ko Te Wharehuia Milroy, ko Mate Kaiwai, ko Anita Moke, ko Ngahinaturae Te Uira, Ko Rahera Shortland me Wiha Malcolm. Anei nga ahuatanga o te reo i ata whaia ko enei na, te aroa panui, te mahi whakapakeha, te whakamaori, nga kiwaha, nga kirehu, nga whakatauaki, whakatika hapa, mete tuhituhi.
Ko tetahi o nga take i puta ake, ko te hiahia i tetahi reanga hou hei kaiako ki enei hui. Ko te nuinga o nga kaiako, neke atu i te ono tekau ma rima tau 6 ratou pakeke. E ai ki a Te Wharehuia Milroy, kua pakeke haere ratou kite whakaako ki enei tumomo hui. Ko te tino hiahia, kia kimihia etahi rangatahi, kei a ratou te ihi mete wehi, kite whakaako ite Reo Maori.
Ahakoa tena, tino matatau nga kaiako, a, he mea pai tena ki nga tauira. E whakaae ana a Stephen Te Moni raua ko Ngarokitawhiri Anaru no Ruamata ki tena take. E ai ki a raua, he take nui kia whaia e te rangatahi tenei taumata o te reo. Ina hoki e ngaro haere ana nga kaumatua matatau.
Ki etahi atu o nga tauira no te Kura Tuarua o Tlpene, ara ko Haki Walker raua ko Waireka Walker, he pai te whakawhanaungatanga i enei hui. Ko ta Raumiria Robertson no Te Maitai, he pai nga whakamaramatanga o nga whakatauki.
I te timatanga, i haere mai nga tauira mai i nga kura tuarua e torn noa iho, engari, i tenei tau, tekau ma torn o nga kura tuarua kua u mai ki tenei hui.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA20000701.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 13, Issue 1, 1 July 2000, Page 6
Word count
Tapeke kupu
342Ka pū te rūhā ka hao te rangatahi Muka, Volume 13, Issue 1, 1 July 2000, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in