Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Nō Wai Kē Ia Te Reo Nei?

No ko tonu ake nei, no roto apo i nga whiriwhiri e pa nei ki Te Taura Whiri me Te Mangai Paho mete whakamoea o aua whakahaere e rua ra kia kore ai e pera rawa te nui o te putea e whakapetohia ana, ka puta te korero i tetahi o nga kaiwhiriwhiri no te iwi Maori te reo Maori na reira e tika ana kia whai wahi mai te iwi Maori ki nga whakatau e pa ana ki tona reo.

Katahi au ka noho i kona whakaaro ai ae ranei e tika ana ta te kaikorero, e pokaku ke ana ranei. Nawai au i noho ka tu aku pihi i te ata whakaarotanga kite kaupapa nei, a, anei te whakaaro i tau i a au i te akinga ano a naunau, a natu.

Ae, e hika ma, he wa tona i tino tika ai te korero nei, no te iwi Maori te reo Maori na te mea hoki he wa tona koinei anake te reo o te ao Maori, kaore ke he reo i tua atu. Taea ana e taua reo rate katoa o tona ao te whakaahua, a, e hia ke nei nga kupu i etahi wa mo te ahuatanga kotahi engari i roto i te ra nei, ahakoa te huhua o te kupu kei te takoto, kotahi noa iho te mea, i te nuinga o te wa, e mohiotia ana, e whakamahia ana rapei e nga kaikorero o enei ra, a, mete aha ano, e ngaro nei te kupu, e ngaro nei te kupu.

Eai kite korero 1910 rawa ake te tau kua timata te heke haere o te nui o te hunga matatau kite reo Maori, ara, mai i te 100 orau kite 92 orau. Nawai, nawai i roto i te wa heke rawa atu ana kite ahua 25

orau i te wa i whakahaeretia ai e Takuta Richard Benton tana rangahau i te ora, i te mate ke ranei o te reo Maori i nga tau 1975 - 78. Ko te tuhuratanga a taua rangahautanga ra ko tona ahua 70 mano nei te hunga matatau kite reo, a, ko te nuinga o taua hunga ra kua eke ke kite karangatanga kaumatua. Kitea ake ana i roto i te ra nei kua kore ke te nuinga o taua hunga ra i konei. Ka noho tera hei take e ngahinapouri ai te ngakau tae atu hoki kite momo reo i korerotia ai e taua hunga ra.

I te whakahaeretanga o te rangahau o te tau 1995, te tau i kiia ai ki Te Tau o te Reo Maori, kitea ana e tera rangahautanga ko tona ahua 10 mano noa iho nei te hunga e pera rawa ana te matatau i era kua ngaro atu nei i te tirohanga kanohi. Me ki ko nga morehu enei engari i tua atu i a ratou ko tona ahua 163 mano ikihe *

mohio ratou kite korero Maori, a, ko taua ‘mohio’ ra ko tera ote mohio kite mihi tae atu ki era e tino matatau ana nei. Na reira kei te kitea e piki ake ana te nui o te hunga korero Maori ahakoa kaore i te eke te reo o te katoa ki ona taumata engari pea hei roto ano i te wa, otira koira te wawata!

Na, i enei wa o te whai kia mau tonu te reo, kia korerotia and hoki i nga katoa i nga wa katoa kua timata te tahurihuri, mete whakatuateatia ote tangata i te ahua o te iwi Maori ki tona reo.

Kua roa rawa te iwi Maori e uapare ana i take ke noa atu mo te ngaro haere o te reo te whakaae ke ai nana and tona reo i tuku kite mate ehara i iwi ke atu. Ahakoa nga raru ipa kite ao Maori ite mutunga iho nona tona reo engari whakatau ke ana me korero i te reo ehara ke i a ia ake, a, parea ana tona and ki rahaki, e rahaki tonu nei! 1

Ahea ra and nei te iwi Maori oho ake ai i tana moe kua

roa nei e moe ana? E kore te reo e ora i te moe noa iho ate tangata, e kore te reo Maori e ora kite waiho tonu te Maori ko te reo Pakeha hei reo matua mona, e kore hoki te reo Maori e ora kite kore he kaikorero. Na,

ehara i te mea me pera rawa te ihumanea o te tangata e mohio ai ia e tika katoa ana nga korero o runga ake nei mena e whaia ana kia ora tonu te reo Maori haere ake nei, haere ake nei.

Na, hei konei kua hoki and kite urupounamu i whiua i te wa o nga whiriwhiri me pehea te ahua hou o Te Taura Whiri, ara, nd wai te reo Maori? Ko au e ki ana kua kore i taea te ki, kua tino kore nei i taea te ki, nd te iwi Maori te reo na te mea ko te nuinga o te iwi Maori kaore ke ite aro mai kite reo, nd reira kei noho mai ratou i kona ki mai ai ‘noku tenei reo’ kaore nei ratou i te paku aha kia ora ake, kia whanui ke ake ranei te korerotia.

I tua atu i te whakaoho noa i te iwi Maori kia tahuri mai kite reo o o ratou tipuna ko te ki atu kite hunga e kaha nei te whai mete korero kia kaua e waiho o ratou reo kia Pakeha te takoto mai engari ko nga kupu kia Maori peneiienei, ‘peakahaere’, ‘kaore anokuamutu’, ‘kei a koe he pene’, ‘kaore e taea kite haere’, ‘ranei he aporo’,‘nakutehe’meetahiatuano. Tenakoeneikia tika ka whai atu ai i etahi atu and.

Kati, nd wai ke ia te reo Maori mena ehara ke i te iwi Maori? Ko au e ki ana ko te reo Maori nd te hunga e whai ana kia mau, ara, te hunga e ako nei, te hunga e tuku nei i a ratou tamariki kite kohanga reo mete kura kaupapa Maori, te hunga e korero Maori nei ahakoa huri ki hea, ahakoa korero ki a wai. Ki a au nei, koinei anake te hunga e tika ana ki kia whai wahi mai ki nga whakatau epa ana kite reo me tona ora, mate ranei. Kaore ke he wahi kite hunga aro kore mai.

Atewa e tahuri ai te katoa ote iwi Maori kite reo hei reira rawa ka taea te kind te iwi Maori te reo Maori na te mea hoki i a ratau e kore nei e aro mai, e whakaae ke ana ratou kia mate atu tena reo. Me pehea ke atu hoki te whakamaori i te wairua aro kore i tua atu i tera?

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19990301.2.7

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 12, Issue 2, 1 March 1999, Page 5

Word count
Tapeke kupu
1,131

Nō Wai Kē Ia Te Reo Nei? Muka, Volume 12, Issue 2, 1 March 1999, Page 5

Nō Wai Kē Ia Te Reo Nei? Muka, Volume 12, Issue 2, 1 March 1999, Page 5

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert