Nō Wai Kē Ia Te Reo Nei?
No ko tonu ake nei, no roto apo i nga whiriwhiri e pa nei ki Te Taura Whiri me Te Mangai Paho mete whakamoea o aua whakahaere e rua ra kia kore ai e pera rawa te nui o te putea e whakapetohia ana, ka puta te korero i tetahi o nga kaiwhiriwhiri no te iwi Maori te reo Maori na reira e tika ana kia whai wahi mai te iwi Maori ki nga whakatau e pa ana ki tona reo.
Katahi au ka noho i kona whakaaro ai ae ranei e tika ana ta te kaikorero, e pokaku ke ana ranei. Nawai au i noho ka tu aku pihi i te ata whakaarotanga kite kaupapa nei, a, anei te whakaaro i tau i a au i te akinga ano a naunau, a natu.
Ae, e hika ma, he wa tona i tino tika ai te korero nei, no te iwi Maori te reo Maori na te mea hoki he wa tona koinei anake te reo o te ao Maori, kaore ke he reo i tua atu. Taea ana e taua reo rate katoa o tona ao te whakaahua, a, e hia ke nei nga kupu i etahi wa mo te ahuatanga kotahi engari i roto i te ra nei, ahakoa te huhua o te kupu kei te takoto, kotahi noa iho te mea, i te nuinga o te wa, e mohiotia ana, e whakamahia ana rapei e nga kaikorero o enei ra, a, mete aha ano, e ngaro nei te kupu, e ngaro nei te kupu.
Eai kite korero 1910 rawa ake te tau kua timata te heke haere o te nui o te hunga matatau kite reo Maori, ara, mai i te 100 orau kite 92 orau. Nawai, nawai i roto i te wa heke rawa atu ana kite ahua 25
orau i te wa i whakahaeretia ai e Takuta Richard Benton tana rangahau i te ora, i te mate ke ranei o te reo Maori i nga tau 1975 - 78. Ko te tuhuratanga a taua rangahautanga ra ko tona ahua 70 mano nei te hunga matatau kite reo, a, ko te nuinga o taua hunga ra kua eke ke kite karangatanga kaumatua. Kitea ake ana i roto i te ra nei kua kore ke te nuinga o taua hunga ra i konei. Ka noho tera hei take e ngahinapouri ai te ngakau tae atu hoki kite momo reo i korerotia ai e taua hunga ra.
I te whakahaeretanga o te rangahau o te tau 1995, te tau i kiia ai ki Te Tau o te Reo Maori, kitea ana e tera rangahautanga ko tona ahua 10 mano noa iho nei te hunga e pera rawa ana te matatau i era kua ngaro atu nei i te tirohanga kanohi. Me ki ko nga morehu enei engari i tua atu i a ratou ko tona ahua 163 mano ikihe *
mohio ratou kite korero Maori, a, ko taua ‘mohio’ ra ko tera ote mohio kite mihi tae atu ki era e tino matatau ana nei. Na reira kei te kitea e piki ake ana te nui o te hunga korero Maori ahakoa kaore i te eke te reo o te katoa ki ona taumata engari pea hei roto ano i te wa, otira koira te wawata!
Na, i enei wa o te whai kia mau tonu te reo, kia korerotia and hoki i nga katoa i nga wa katoa kua timata te tahurihuri, mete whakatuateatia ote tangata i te ahua o te iwi Maori ki tona reo.
Kua roa rawa te iwi Maori e uapare ana i take ke noa atu mo te ngaro haere o te reo te whakaae ke ai nana and tona reo i tuku kite mate ehara i iwi ke atu. Ahakoa nga raru ipa kite ao Maori ite mutunga iho nona tona reo engari whakatau ke ana me korero i te reo ehara ke i a ia ake, a, parea ana tona and ki rahaki, e rahaki tonu nei! 1
Ahea ra and nei te iwi Maori oho ake ai i tana moe kua
roa nei e moe ana? E kore te reo e ora i te moe noa iho ate tangata, e kore te reo Maori e ora kite waiho tonu te Maori ko te reo Pakeha hei reo matua mona, e kore hoki te reo Maori e ora kite kore he kaikorero. Na,
ehara i te mea me pera rawa te ihumanea o te tangata e mohio ai ia e tika katoa ana nga korero o runga ake nei mena e whaia ana kia ora tonu te reo Maori haere ake nei, haere ake nei.
Na, hei konei kua hoki and kite urupounamu i whiua i te wa o nga whiriwhiri me pehea te ahua hou o Te Taura Whiri, ara, nd wai te reo Maori? Ko au e ki ana kua kore i taea te ki, kua tino kore nei i taea te ki, nd te iwi Maori te reo na te mea ko te nuinga o te iwi Maori kaore ke ite aro mai kite reo, nd reira kei noho mai ratou i kona ki mai ai ‘noku tenei reo’ kaore nei ratou i te paku aha kia ora ake, kia whanui ke ake ranei te korerotia.
I tua atu i te whakaoho noa i te iwi Maori kia tahuri mai kite reo o o ratou tipuna ko te ki atu kite hunga e kaha nei te whai mete korero kia kaua e waiho o ratou reo kia Pakeha te takoto mai engari ko nga kupu kia Maori peneiienei, ‘peakahaere’, ‘kaore anokuamutu’, ‘kei a koe he pene’, ‘kaore e taea kite haere’, ‘ranei he aporo’,‘nakutehe’meetahiatuano. Tenakoeneikia tika ka whai atu ai i etahi atu and.
Kati, nd wai ke ia te reo Maori mena ehara ke i te iwi Maori? Ko au e ki ana ko te reo Maori nd te hunga e whai ana kia mau, ara, te hunga e ako nei, te hunga e tuku nei i a ratou tamariki kite kohanga reo mete kura kaupapa Maori, te hunga e korero Maori nei ahakoa huri ki hea, ahakoa korero ki a wai. Ki a au nei, koinei anake te hunga e tika ana ki kia whai wahi mai ki nga whakatau epa ana kite reo me tona ora, mate ranei. Kaore ke he wahi kite hunga aro kore mai.
Atewa e tahuri ai te katoa ote iwi Maori kite reo hei reira rawa ka taea te kind te iwi Maori te reo Maori na te mea hoki i a ratau e kore nei e aro mai, e whakaae ke ana ratou kia mate atu tena reo. Me pehea ke atu hoki te whakamaori i te wairua aro kore i tua atu i tera?
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19990301.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 12, Issue 2, 1 March 1999, Page 5
Word count
Tapeke kupu
1,131Nō Wai Kē Ia Te Reo Nei? Muka, Volume 12, Issue 2, 1 March 1999, Page 5
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in