Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

NGĀ KURA WHAKAPAKARI REO A

Te Kura Reo i Tu ki Waimarama Tena kia hoki noa ake te korero ki ‘te puna wai rere o te kupu’ nei. Koira ke hoki te whainga nui o roto i nga kura nei ko te kaha ake o te rere o te puna kupu, ahakoa nga araitanga mai a te kuare, a te porearea, a te hunga whakatake. Kia rere nga wai i ona rerenga e rere ai, a, hei tona wa maringi atu ai ki tona wahi i whakatauhia ai. Mena koinei te ahua o te kaha o te ngakau nuitia mai o te taonga nei me pehea e kore ai e oratonu?

No nga ra o te marama o Kohi-tatea ka pahemo ake nei i tu ai te kura reo tuatahi o tenei tau ki Waimarama, rohe o Ngati Kahungunu ki Heretaunga hauku nui. Ko nga ra ituai te kura ko te 10 - 15, a, katahi ano te kura ki Waimarama i penei rawa te kaha o te muia ete hunga mate nui, ngakau nui ano hoki kite reo Maori. Hui katoa kkenei o nga kura ko tona ahua 150 nei matou.

Katahi rawa pea te kura i penei rawa ai te nui o te waewae tapu ki nga kura nei engari ahakoa tera puta ana tetahi wairua i whakamiharo ai matou, i kotore whererei ano ai hoki matou.

Ahakoa te pol mai o te tangata kore rawa nei i tata weto nga umu tao roa a nga uri o Tiakitai me era atu o nga rangatira o tenei o 6 tatou rohe. Pangoro ana te whata roa a Manaia ,a, mete aha ano, tau pai ana te mauri o te tangata, rere ana hoki te wai o te puna kupu. Ete iwi kainga, i kaha nei koutou kite whiu i tahua roa, e kore e mutu te mihi a te hunga whakaeke ki ta koutou whakaute mai.

E kore ano hoki e mutu taku mihi ki taku kahui kaiwhakaako e riro nei ma ratou te kakano kua ruia e tauhiuhi ki ona wai e matomato ai te tipu kia pai ai te puawai a tona wa. I a ratou te pikaunga nui engari ahakoa tera i u, i mau, i manawanawa, uaua ana tera ka hikaikai na reira e tika ana kia puta he mihi ki a ratou aku ake nei, a Timoti nei. Ko nga morehu kuia nei, ko Mate raua ko Miria, ko etahi atu, ara, a Anita, a Ngahinturae, a Rahera, a Te Haumihiata me nga puehu koroua nei a Te Waihoroi raua ko Te Wharehuia, koutou katoa ka mihi rate ngakau.

Kati, waiho noa ake i kopei enei mihi fuarua nei mo te ahua kite kura itu ki Waimarama. Kua tau te puehu, kua kohi tena, tena i ona ano mahara mo tana i kite ai, i rongo a-taringa, a-ngakau ai, na te mea kua noho ke hoki ko te reo te take paihere i a ratou haere ake nei, ahakoa a-hoa, a-whaiaipo ke ranei, a, ko te taura paihere nei ka maro ke atu ,ka maro ke atu i roto i te wa he whakapono noku e kore e whakaaetia e te hunga haere mai kia kaewa, kia korurururu te taura nei.

Waiho ma te wa taku e whakapae nei e kitea ai, e kore ranei e kitea ai engari i roto i tenei wa e mihi ana, e mihi an tena ano ra tatou katoa.

Te Kura ki Waahi No nga ra ote 7 -11 o Poutu-te-rangi ituai ki te marae o Waahi te kura tuatahi, mo tenei tau, mo nga akonga pakeke o roto i nga kura kaupapa Maori i runga and i te reo tawhiri o Te Wharekura o Rakaumanga. Ahakoa te tono mai a te kura o Te Rito o Otaki kia whakaaetia a ratou na akonga o tenei taumata kia whaf wahi mai, i te mutunga iho, ko taua tokotoru and ra i puta ake, ara, ko Hoani Waititi, ko Ruatoki me Rakaumanga, a, hui katoa nga akonga i reira ko tona 60 nei.

I whakaroputia ratou e 6 ratou ano kaiwhakaako engari i kitea i roto i te haerenga o te wa me titiro ano nga whakaroputanga i te mea riro ana etahi o nga ropu ma etahi o taua ropu nga mahi e whakaupaupa, e whakakopekapeka mete aha takeo ana te ropu tae atu hoki ki nga kaiwhakaako. Kaua ma te tokoiti te tokomaha e whakaporearea, e paengaenga engari ia me kimi he ara e kore ai te koioio e koioio!

A wairua nei ko taua wairua tonu ra o tenei whakatipuranga kaore he korero mo tera atu i te whakamihi. I kakama ki nga whakahau, i kakama ki nga mahi, i kakama noa iho nei!

E kore e mutu nga mihi kite marae mo te wahi ki a ratou i riro nei na ratou a tahua roa i whiu kia pangoro ai te whataroa a Manaia inahoki uaua ana tera i tenei taipakeketanga engari mete ratou ka tika! Kei nga ringa wera, kei nga tumau tena rawa atu ra koutou, i pai ai te haere o nga mahi na koutou o muri.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19990301.2.5

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 12, Issue 2, 1 March 1999, Page 4

Word count
Tapeke kupu
855

NGĀ KURA WHAKAPAKARI REO A Muka, Volume 12, Issue 2, 1 March 1999, Page 4

NGĀ KURA WHAKAPAKARI REO A Muka, Volume 12, Issue 2, 1 March 1999, Page 4

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert