NGĀ KURA WHAKAPAKARI REO A
Te Kura Reo i Tu ki Waimarama Tena kia hoki noa ake te korero ki ‘te puna wai rere o te kupu’ nei. Koira ke hoki te whainga nui o roto i nga kura nei ko te kaha ake o te rere o te puna kupu, ahakoa nga araitanga mai a te kuare, a te porearea, a te hunga whakatake. Kia rere nga wai i ona rerenga e rere ai, a, hei tona wa maringi atu ai ki tona wahi i whakatauhia ai. Mena koinei te ahua o te kaha o te ngakau nuitia mai o te taonga nei me pehea e kore ai e oratonu?
No nga ra o te marama o Kohi-tatea ka pahemo ake nei i tu ai te kura reo tuatahi o tenei tau ki Waimarama, rohe o Ngati Kahungunu ki Heretaunga hauku nui. Ko nga ra ituai te kura ko te 10 - 15, a, katahi ano te kura ki Waimarama i penei rawa te kaha o te muia ete hunga mate nui, ngakau nui ano hoki kite reo Maori. Hui katoa kkenei o nga kura ko tona ahua 150 nei matou.
Katahi rawa pea te kura i penei rawa ai te nui o te waewae tapu ki nga kura nei engari ahakoa tera puta ana tetahi wairua i whakamiharo ai matou, i kotore whererei ano ai hoki matou.
Ahakoa te pol mai o te tangata kore rawa nei i tata weto nga umu tao roa a nga uri o Tiakitai me era atu o nga rangatira o tenei o 6 tatou rohe. Pangoro ana te whata roa a Manaia ,a, mete aha ano, tau pai ana te mauri o te tangata, rere ana hoki te wai o te puna kupu. Ete iwi kainga, i kaha nei koutou kite whiu i tahua roa, e kore e mutu te mihi a te hunga whakaeke ki ta koutou whakaute mai.
E kore ano hoki e mutu taku mihi ki taku kahui kaiwhakaako e riro nei ma ratou te kakano kua ruia e tauhiuhi ki ona wai e matomato ai te tipu kia pai ai te puawai a tona wa. I a ratou te pikaunga nui engari ahakoa tera i u, i mau, i manawanawa, uaua ana tera ka hikaikai na reira e tika ana kia puta he mihi ki a ratou aku ake nei, a Timoti nei. Ko nga morehu kuia nei, ko Mate raua ko Miria, ko etahi atu, ara, a Anita, a Ngahinturae, a Rahera, a Te Haumihiata me nga puehu koroua nei a Te Waihoroi raua ko Te Wharehuia, koutou katoa ka mihi rate ngakau.
Kati, waiho noa ake i kopei enei mihi fuarua nei mo te ahua kite kura itu ki Waimarama. Kua tau te puehu, kua kohi tena, tena i ona ano mahara mo tana i kite ai, i rongo a-taringa, a-ngakau ai, na te mea kua noho ke hoki ko te reo te take paihere i a ratou haere ake nei, ahakoa a-hoa, a-whaiaipo ke ranei, a, ko te taura paihere nei ka maro ke atu ,ka maro ke atu i roto i te wa he whakapono noku e kore e whakaaetia e te hunga haere mai kia kaewa, kia korurururu te taura nei.
Waiho ma te wa taku e whakapae nei e kitea ai, e kore ranei e kitea ai engari i roto i tenei wa e mihi ana, e mihi an tena ano ra tatou katoa.
Te Kura ki Waahi No nga ra ote 7 -11 o Poutu-te-rangi ituai ki te marae o Waahi te kura tuatahi, mo tenei tau, mo nga akonga pakeke o roto i nga kura kaupapa Maori i runga and i te reo tawhiri o Te Wharekura o Rakaumanga. Ahakoa te tono mai a te kura o Te Rito o Otaki kia whakaaetia a ratou na akonga o tenei taumata kia whaf wahi mai, i te mutunga iho, ko taua tokotoru and ra i puta ake, ara, ko Hoani Waititi, ko Ruatoki me Rakaumanga, a, hui katoa nga akonga i reira ko tona 60 nei.
I whakaroputia ratou e 6 ratou ano kaiwhakaako engari i kitea i roto i te haerenga o te wa me titiro ano nga whakaroputanga i te mea riro ana etahi o nga ropu ma etahi o taua ropu nga mahi e whakaupaupa, e whakakopekapeka mete aha takeo ana te ropu tae atu hoki ki nga kaiwhakaako. Kaua ma te tokoiti te tokomaha e whakaporearea, e paengaenga engari ia me kimi he ara e kore ai te koioio e koioio!
A wairua nei ko taua wairua tonu ra o tenei whakatipuranga kaore he korero mo tera atu i te whakamihi. I kakama ki nga whakahau, i kakama ki nga mahi, i kakama noa iho nei!
E kore e mutu nga mihi kite marae mo te wahi ki a ratou i riro nei na ratou a tahua roa i whiu kia pangoro ai te whataroa a Manaia inahoki uaua ana tera i tenei taipakeketanga engari mete ratou ka tika! Kei nga ringa wera, kei nga tumau tena rawa atu ra koutou, i pai ai te haere o nga mahi na koutou o muri.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19990301.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 12, Issue 2, 1 March 1999, Page 4
Word count
Tapeke kupu
855NGĀ KURA WHAKAPAKARI REO A Muka, Volume 12, Issue 2, 1 March 1999, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in