Pūrongo e pā ana ki Te Hui Tuarua o Te Asian-Pacific Forum
N ā Rangi McGarvey
Te Hui Tuarua a nga Kaiwhakamaori o Ahia mete Moana-nui-a-Kiwa, i tu ki Seoul, te taone matua o Korea kite Tonga, i nga ra mai i te 3 kite 7 o Here-turi-koka, 1998. Na te Ropu Whakamaori o Korea (Korean Society of Translators Inc.) te reo karanga.
I timata te hui i te 9.30 i te ata o te Rahina te 3 o Here-turi-koka, kite papa 31 ote Hotera President, kite puku tonu o te taone matua o Seoul. I pohiritia matau e nga mangai o te iwi kainga, ko tetahi ko te Minita mo nga Tikanga ake o Korea (Minister of Cultural Affairs). Ko tetahi ake o nga kaituku mihi ki a matou, ko Linda Sivesind, te Perihitini Tuarua o Te Kotahitanga o Nga Kaiwhakamaori o te Ao (FIT).
Ko te putake o te hui, ko te whai i nga huarahi e mama ai te tuhono i nga Kaiwhakamaori o Ahia mete Moana-nui-a-Kiwa, kia mama ake te awhina a tetahi i tetahi, ka tahi; ko te hiki ake i te turanga o te Kaiwhakamaori, kia mana ai nga mahi whakamaori, i tena whenua, i tena whenua o te ao, ka rua.
Awhiwhiwhi kite 100 te tokomaha o nga Kaiwhakamaori i tae atu kite hui i runga ite reo karanga ote ropu kainga, ara, te Ropu Kaiwhakamaori o Korea. Ko te nuinga o oku hoa, no nga iwi tonu o Ahia - mai i Korea, i Haina, i Mareia, i Whitinamu, i Taiwana, i Hapani, i Irana me Initonihia. Tokowha i ahu mai i Ahitereiria, a, ko ahau anake te tangata mai i Aotearoa.
I te hui, i korerohia e te tangata whenua nga ahuatanga rereke o te ao kei te pa mai kite reo o Korea. Hei tauira; ko nga kupu hangai kite ao hangarau e mahia ana ki Korea, e ahu mai ana te nuinga i te reo Hapanihi, ko etahi mai i te reo Ingarihi. Me ki, ko nga kupu mino enei, ara, ko nga kupu he mea tiki i tetahi reo, ka whakamahia e reo ke. He tini nga kupu kua tikina peneitia e te reo Maori, hei tauira; motoka, taraka, tereina, hohipera, koti, hate, tarau, tangari, neketai. Ahakoa te matotoru o te uru mai o nga kupu mino nei kite reo o Korea, ko te ki mai a te iwi kainga, kei te kaha te ora o te reo.
Ka huri nga korero o te hui, a, mete whakaputa kaupapa mai i tena whenua, mai i tena whenua, mai i tena whenua.
Ko Prof. John Crone, he Pakeha mai i Ahitereiria, engari he matatau kite reo Cantonese o Haina. Ko tana korero, he pai noa kite tiki i te kupu mai i tetahi reo hei whakamahi ma tetahi atu. Ko tana, mehemea e ora ana tetahi reo, kare noa iho he awangawanga kite tiki atu i te kupu mai i tetahi atu reo, ka whakamahi. Ko te reo tino kaha kite tango kupu mai i reo ke, ko te reo Ingarihi. Ki a ia, he tohu tera i te ora o tetahi reo. “Kare he hua o te noho wehe o tetahi reo mai i etahi atu reo. Ko te mutunga atu ka ngoi kore haere, ka haua haere, he kore e taea no taua reo te whakamarama ake nga ahuatanga o te ao hurihuri.”
Mai i te whenua o Malaysia, ko Dr Abdullah Hassan. Ko tana korero e whakamarama mai ana i te noho o nga reo e torn ki tona whenua, ara, te reo Malay, te reo Ingarihi me te reo Hindu. I te wa i te Kingitanga o Ingarangi te mana whakahaere o runga o Malaysia, he mea whakatau e ratou ko te reo Ingarihi te reo kawe i nga take matauranga, i nga take Kawanatanga, me ki, nga whakahaere o taua whenua.
I te whiwhinga i to ratou tino rangatiratanga, ka hurihia e te iwi kainga o Malaysia nga pukapuka ako, nga tohutohu me nga rauemi katoa kite reo Malay. He aha te take i mahi penei ai ratou? Na to ratou mohio, kite orate reo taketake o Malaysia, me tuku mana e kawe nga kaupapa whakaako, nga kaupapa whakahaere Kawanatanga, kia kite mai te iwi kainga, e, he mana tonu to te reo taketake ki tona ake whenua, nui ake i to te reo Ingarihi. I runga i tera ka whakapono te iwi Malay e kore e ngaro to ratou ake reo.
Ara noa atu nga korero i puta i taua hui. E anga atu ana te titiro kite ahua o te mahi whakamaori ki tena whenua ki tena whenua. Ahakoa ko te reo Ingarihi te reo tuarua kite nuinga o nga tangata i u mai kite hui nei, i whai kaha te katoa kite whakaputa i 6 ratou whakaaro me nga korero ki roto katoa i te reo tai karawa nei.
Ko nga purongo i roto katoa i te reo Ingarihi; anei nga upoko o etahi e whai nei; “Training of Professional Han - Tibetan Language Translators and its Future”, “ Translation Education”, “Literary Translation”, “Linguistic Approach of Translation Studies”, “ How to Translate ‘ logos' in Aristotle’s Poetics properly into Chinese”, me etahi atu. Kua kitea, tenei mea te whakamaori korero, kei te wananga hohonuhia e nga whenua ki Ahia.
Ko te Perehitini Tuarua o Te Kotahitanga o Nga Kaiwhakamaori o te Ao (FIT), ko Anne Sivesind no Nowei.
Nana te pohiri kia hui atu nga Kaiwhakamaori o te Ao ki te taone o Mons ki Belgium, a te marama o Paengawhawha, 1999. Ko tona wawata, kia tae atu tetahi tangata, etahi tangata ranei mai i te iwi Maori ki taua hui, me tona hiahia kia puakina mai he korero epa ana kite ora ote reo Maori ki taua hui.
He maha nga painga i puta i te hui nei. Tuatahi, ko te kite a-kanohi, ko te korero tahi a nga Kaiwhakamaori o Ahia me Te Moana-nui a-Kiwa tetahi ki tetahi. Tuarua, ko te whakawhitiwhiti mohiotanga e pa ana ki nga mahi whakamaori, mei kore ka kitea he awhina mo tetahi mai i tetahi atu. Tuatoru, kei te titiro nga Kaiwhakamaori o tenei pito ote ao, kite whakatu i tetahi ruruhau, wahi huihui mo nga rohe o Ahia me Te Moana nui a-Kiwa. Kei te tautokoria tenei hiahia e te ropti matua, ara e Te Kotahitanga o Nga Kaiwhakamaori o te Ao.
Tua atu o enei painga kua whakahuatia i runga ake nei, ko te hua ka pa mai kite iwi Maori me tona reo, ko nga korero mai i tena whenua, mai i tena whenua e pa ana kite whakaora i te reo taketake o aua whenua. Kei pohehe tatou, ko to tatau reo anake te reo o te ao kei te whiua ki runga i nga au miha o te wa, a, e ngoi kore haere ana, e pamamao ana te tangi. I korerotia e etahi nga totohe kia ora ai te reo taketake i 6 ratou wa kainga. Ko etahi, kua oti ke te whakatakoto mahere rautaki whakaora reo kia puta ai te ihu.
No te ra tuaono o Here-turi-koka ka hiki te hui, ka taki hokihoki matau ki 6 matou wa kainga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19980701.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 11, Issue 3, 1 July 1998, Page 3
Word count
Tapeke kupu
1,199Pūrongo e pā ana ki Te Hui Tuarua o Te Asian-Pacific Forum Muka, Volume 11, Issue 3, 1 July 1998, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in