Te Haere ki Te Whare Wānanga o Mānoa, i Honolulu
Nā Tīmoti Kāretu, Te Toihau oTe Taura Whiri ite Reo Māori
‘Ahakoa kua kore he tangata mohio kite korero i to matou reo e whai tonu ana matou kite whakaora ake’
Koinei te korero a tetahi wahine mai i tetahi o nga iwi o Kanata, i ta matou hui titiro hohonu kite kaupapa o te rumaki i te akonga kite reo. Na ko te wahine nei itiiti nei nga kupu o tona reo e mohio ana ia, a, te aro i a ia me pehea te tuhono o tetahi ki tetahi ke atu. Ka aroha atu au, a, ka whakamiharo atu and hoki mona i whakamomori nei kite reo o ona tipuna kia ora mai ano i a ratou.
Ko te wairuatoa tera engari ko te waimarie i mau i a ratou o ratou tipuna e korero ana, e waiata ana kite ripene mete ataata, a, ma te ata tatari pea i era ka paku pahawa tetahi punua ora nei. Otira koia rate inoi mete wawata o te ngakau.
Ara atu and tetahi ropu Ini a i tae ake tokotoru nga kaikorero kei te ora, ko tetahi e rima tekau nga kaikorero, ko tetahi e tatau tonutia ana engari mete whakapae a te kaikorero ina eke te tokomaha kite rua tekau ko tona tino momoho nei tera.
I tonoa mai ko te Toihau kia haere atu hei kaiwhakaako ki te kura nei, a , i reira au e rongo ana i nga korero. Ko ta matou, ko ta te hunga whakaako, he kimi i nga huarahi huhua e taea ai ta te hunga nei e whai nei.
Ko te whakaaro i a matou ko te tono i a ratou kia whakaritea mai he purero, a, ma matou nga awhina, nga whakamaherehere me nga whakaaro a te wa e tonoa mai ai.
Tino papai nga purero i tutuki, a, i tua atu i nga reo tangata whenua o Amerika, o Kanata, o Hawai’i me Aotearoa - i reira and nga reo o Uropi engari ko nga iwi korero e noho ke mai ana i Amerika, a, ko te reo Pakeha te reo matua.
O enei reo ko nga mea i tino whaia ko te reo Paniora, ko te reo Wiwi, ko te reo Tiamana, ko te reo Hapanihi, ko te reo Potukihi, me tetahi o nga reo Hainamana. Kitea ana hoki
ahakoa he aha te reo o tehea whenua ote ao, kite kore e korerotia e kore e ora, me whai kaikorero tenei mea te reo e tino ora ai, kaore i ko atu, kaore i ko mai - koina!
Na, i roto i enei mahi katoa kei te tirohia te wahi kite rumaki, kite whakamatau ite matatau ote tangata ki tona reo i ako ai, kite taha whakangungu kaiwhakaako, kite whakaparahako mai a te hunga whakahe e ki nei kia kotahi te reo i Amerika -a, ko taua reo ko te reo Pakeha.
Kia noho takatu, kia noho mataara tatou ki tera o o tatou whakaaro o te kotahi noa iho o te reo. Kei whiua ko tatou ki tera korero a tona wa e te Pakeha me etahi Maori autaia tonu nei te nui, me marama tatou ki ta tatou i urupare atu ai ina werohia mai.
Ko te hunga tangata whenua puta i te ao kei te kaha te tiro penei mai ki a tatou nei. He kite mai, he rongo and hoki, e nanakia tonu ana te neke whakamua a te Maori mo te ahua ki tona reo na reira kua taki hiahia haere penei mai kia kite a-kanohi he aha ra e taea nei e Maori ma.
Ko wai o tatou kaore i te mohio ki nga raru e pa tonu nei na reira ka ahua whakaaro he aha ra ta era e haere mai ra kaore and nei kia maro te haere o te kaupapa. Aua atu, e maro noa ake ana i ta tetahi atu iwi tangata whenua puta noa i te ao.
Me pehea te kore e puta o tahi mihi kite hunga e kaha nei? Me pehea te kore e heke o te roimata i te kitenga atu o te roimata i nga karu o era i a ratou e korero mai ana i te ahua ki a ratou mete tino ngaro o o ratou reo.
E te ao Maori tahuri mai ki tou reo ina hiahia koe kia ora tonu haere ake nei. Ki te kore tatou e pirangi kia ora tonu, a, kati e noho noa iho tatou ki ta tatou noho o te kore noa iho, ka waiho atu ma tetahi atu e mahi te mahi. Kei maikoiko rawa kei toupiore rawa, te whakaaro ke ai ma whero, ma pango ka oti te mahi.
Whaia ko tera o te ohu, a, ina whera kei hea ke noa mai nei to tatou reo me tona ora.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19980701.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 11, Issue 3, 1 July 1998, Page 2
Word count
Tapeke kupu
813Te Haere ki Te Whare Wānanga o Mānoa, i Honolulu Muka, Volume 11, Issue 3, 1 July 1998, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in