Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Te Haere ki Te Whare Wānanga o Mānoa, i Honolulu

Nā Tīmoti Kāretu, Te Toihau oTe Taura Whiri ite Reo Māori

‘Ahakoa kua kore he tangata mohio kite korero i to matou reo e whai tonu ana matou kite whakaora ake’

Koinei te korero a tetahi wahine mai i tetahi o nga iwi o Kanata, i ta matou hui titiro hohonu kite kaupapa o te rumaki i te akonga kite reo. Na ko te wahine nei itiiti nei nga kupu o tona reo e mohio ana ia, a, te aro i a ia me pehea te tuhono o tetahi ki tetahi ke atu. Ka aroha atu au, a, ka whakamiharo atu and hoki mona i whakamomori nei kite reo o ona tipuna kia ora mai ano i a ratou.

Ko te wairuatoa tera engari ko te waimarie i mau i a ratou o ratou tipuna e korero ana, e waiata ana kite ripene mete ataata, a, ma te ata tatari pea i era ka paku pahawa tetahi punua ora nei. Otira koia rate inoi mete wawata o te ngakau.

Ara atu and tetahi ropu Ini a i tae ake tokotoru nga kaikorero kei te ora, ko tetahi e rima tekau nga kaikorero, ko tetahi e tatau tonutia ana engari mete whakapae a te kaikorero ina eke te tokomaha kite rua tekau ko tona tino momoho nei tera.

I tonoa mai ko te Toihau kia haere atu hei kaiwhakaako ki te kura nei, a , i reira au e rongo ana i nga korero. Ko ta matou, ko ta te hunga whakaako, he kimi i nga huarahi huhua e taea ai ta te hunga nei e whai nei.

Ko te whakaaro i a matou ko te tono i a ratou kia whakaritea mai he purero, a, ma matou nga awhina, nga whakamaherehere me nga whakaaro a te wa e tonoa mai ai.

Tino papai nga purero i tutuki, a, i tua atu i nga reo tangata whenua o Amerika, o Kanata, o Hawai’i me Aotearoa - i reira and nga reo o Uropi engari ko nga iwi korero e noho ke mai ana i Amerika, a, ko te reo Pakeha te reo matua.

O enei reo ko nga mea i tino whaia ko te reo Paniora, ko te reo Wiwi, ko te reo Tiamana, ko te reo Hapanihi, ko te reo Potukihi, me tetahi o nga reo Hainamana. Kitea ana hoki

ahakoa he aha te reo o tehea whenua ote ao, kite kore e korerotia e kore e ora, me whai kaikorero tenei mea te reo e tino ora ai, kaore i ko atu, kaore i ko mai - koina!

Na, i roto i enei mahi katoa kei te tirohia te wahi kite rumaki, kite whakamatau ite matatau ote tangata ki tona reo i ako ai, kite taha whakangungu kaiwhakaako, kite whakaparahako mai a te hunga whakahe e ki nei kia kotahi te reo i Amerika -a, ko taua reo ko te reo Pakeha.

Kia noho takatu, kia noho mataara tatou ki tera o o tatou whakaaro o te kotahi noa iho o te reo. Kei whiua ko tatou ki tera korero a tona wa e te Pakeha me etahi Maori autaia tonu nei te nui, me marama tatou ki ta tatou i urupare atu ai ina werohia mai.

Ko te hunga tangata whenua puta i te ao kei te kaha te tiro penei mai ki a tatou nei. He kite mai, he rongo and hoki, e nanakia tonu ana te neke whakamua a te Maori mo te ahua ki tona reo na reira kua taki hiahia haere penei mai kia kite a-kanohi he aha ra e taea nei e Maori ma.

Ko wai o tatou kaore i te mohio ki nga raru e pa tonu nei na reira ka ahua whakaaro he aha ra ta era e haere mai ra kaore and nei kia maro te haere o te kaupapa. Aua atu, e maro noa ake ana i ta tetahi atu iwi tangata whenua puta noa i te ao.

Me pehea te kore e puta o tahi mihi kite hunga e kaha nei? Me pehea te kore e heke o te roimata i te kitenga atu o te roimata i nga karu o era i a ratou e korero mai ana i te ahua ki a ratou mete tino ngaro o o ratou reo.

E te ao Maori tahuri mai ki tou reo ina hiahia koe kia ora tonu haere ake nei. Ki te kore tatou e pirangi kia ora tonu, a, kati e noho noa iho tatou ki ta tatou noho o te kore noa iho, ka waiho atu ma tetahi atu e mahi te mahi. Kei maikoiko rawa kei toupiore rawa, te whakaaro ke ai ma whero, ma pango ka oti te mahi.

Whaia ko tera o te ohu, a, ina whera kei hea ke noa mai nei to tatou reo me tona ora.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19980701.2.3

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 11, Issue 3, 1 July 1998, Page 2

Word count
Tapeke kupu
813

Te Haere ki Te Whare Wānanga o Mānoa, i Honolulu Muka, Volume 11, Issue 3, 1 July 1998, Page 2

Te Haere ki Te Whare Wānanga o Mānoa, i Honolulu Muka, Volume 11, Issue 3, 1 July 1998, Page 2

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert