TE WHAKATERENGA O HE TAONGA TE REO
No te 1 o Here-turi-koka ka eke te pakeke o Te Taura Whiri i te Reo Maori kite tekau ma tahi tau, no te mea, no te 1 o Here-turi-koka 1987 i kiia ai to tatou reo he reo mana no tenei whenua e te Ture Reo Maori, a, i raro and i taua ture ka tu ko Te Taura Whiri e tu tonu nei.
Ahakoa ko te pepeha o te wa ko tera i pepehatia ra i te tau 1995 te tau i kiia ko ‘Te Tau o Te Reo Maori ara, ‘He Taonga te Reo’, i whakaarotia ake e ona tangata me tiki atu and koira hei kupu arataki i nga mahi o te wa.
Hei whakanui i te tau, i whakaritea e te Taura Whiri kia tukuna he putea, a-karahipi nei, hei whakamanawa i te tau. I roto i nga whiriwhiri whakatauhia ana me whakawhiwhi ki tetahi e whai ana i Te Tohu Kairangi ka tahi, me reo Maori ka rua, me pa te kaupapa kite reo Maori ka torn.
Whakararangi ana nga kaitono, a, i roto i te wa ka whakaitihia iho kite tokorua, a, no muri mai i tetahi tirohanga, i tetahi patapataitanga i te tokorua nei ka whakatauhia e te hunga whiriwhiri me whakawhiwhi ki a Mere White o Te Arawa me Ngati Maniopoto.
Ka nui te whakamihi mete whakamiharo ki a Mere mona e kaha nei ahakoa he wahine moe tane, a, tokorima rawa a raua tamariki. Ko tana tane ko Tahu, e whai ana i te reo i Te Whare Wananga o Waikato, a, katoa a raua tamariki he mea whangai e raua kite reo Maori kia noho ai ko tera hei reo matua mo a raua tamariki.
I tua atu i tera he mihi ano ki a Quinton Hita, kei roto nei i nga mahi paho reo i te reo irirangi. Ko tana tino mahi he whakatitina i te hunga o tona whakatipuranga, tamaiti ake ranei kia whai mai i te reo. He tangata matatau kite reo, a, ka noho hei tauira kite hunga ako i te reo, whakaaro nui ranei kite reo.
He nui nga kopaepae kua oti mai hei whakatairanga i te ahua o te puoru Maori o enei ra tonu nei, o nanahi tonu ake nei ranei, onamata ra ano ranei. Kua kaha ake te putaputa o te kopaepae engari ko te wawata kia nui ke noa ake.
I puta and he mihi ki a Brendan Smyth, kaiwhakarite hotaka o Irirangi te Motu mona i kaha ki nga kopaepae nei.
I whakaotihia te ata kite reo o Hori Chapman me ana waiata i tito ai. He kopaepae hou tana kua puta ko ‘Toku Reo’ te ingoa. Nana etahi o ana waiata i waiata, a, ko te whakamiharo atu no enei tau noa iho nei ia i tahuri ai kite ako i te reo, a, ko tenei kopaepae ana kei te reo Maori te katoa o nga waiata o runga.
Kati, koinei
noa ake ra nga korero mo te ra
i whakaterea ano ai te whakaaro, He Taonga te Reo.
Ko te korero i puta i te Toihau o te Taura Whiri i roto i ana mihi ko te tono kia whakaarotia ake kia kotahi noa te reo irirangi reo Maori mo te motu. Ko te hunga paho me matatau kite reo me matatau ano hoki kite taha paho me ona ahuatanga katoa. 1 tua atu i tenei me ahei te motu whanui kite rongo, kite whakarongo ano hoki ki tenei wahi paho ahakoa kei hea te kainga noho o te hunga whakarongo. Ko te tino whai hua o tenei whakaaro he whakawhaiti mai i tenei hunga kite wahi kotahi, a, ka noho ko te hunga paho nei hei tauira atu and ma te hunga e whai ana, e ako ana i te reo. Kei hea te hua i tua atu i tera?
Kia marama mai - kaore i te kiia kia kaua nga reo irirangi a-iwi me 6 ratou ake reo, engari ko tenei e whakaarotia ake
hei tapiri atu ki era. Ko te hunga paho me tino matatau koira te whainga matua, ko te iwitanga o te hunga paho ehara i te mea nui, ko te matatau ke.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19980701.2.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 11, Issue 3, 1 July 1998, Page 1
Word count
Tapeke kupu
707TE WHAKATERENGA O HE TAONGA TE REO Muka, Volume 11, Issue 3, 1 July 1998, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in