Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

Te Āhua O Te Korero Paki

N ā Te Wharehuia Milroy o Ng ā i Tūhoe

E mohio katoa ana tatou i roto i nga iwi o te ao whanui kei tena, kei tena, kei tena ana momo korero paki. Taihoa ake au whakamarama ai kite ahua ote korero paki e ai ki ta te Maori titiro, engari hei whaiwhai noa ake kite ahua o enei momo korero.

Tuarua, i kona ka rangona te reo o te Maori, o wai ranei mehemea no tetahi iwi te reo, te korero paki

ranei, e rangona ai koe i tona reo o roto o nga huihuinga tangata o roto i te whare, o roto ranei i te taone mehemea he iwi ke, o roto ranei o te ngahere, o te taha moana, o whea, o whea, o whea e noho ai nga tangata kite korero ngatahi ki a ratau ano. I kona kua hiahia kite whakapuaki i tetahi whakaaro tera

pea ka whaia atu ma roto mai o te korero paki. No kona he korero taki noa ake tenei i 6 tatou whakaaro kia pai ai te whai atu i te ahua o te titiro a te Maori ki tenei mea, kite korero paki. Otira, he nui nga korero paki. I roto i nga whakamarama a nga Pakeha i nga korero paki a nga Maori, tera ka tuhia i raro i te upoko h emyth . Tera pea he tika etahi o era korero, engari, ko te nuinga o nga korero paki a te Maori, tuatahi, ko tona ahuatanga he korero ngahau. Hei whakangahau i te tangata, hei whakakatakata i te tangata, hei whakakotahi i te tangata, hei whakatau i te tangata, a, ka mutu, hei whakaataata i te whakawhanaungatanga kei waenganui i a ratau. He nui hoki nga korero paki i hua mai i roto i era noho tahitanga a nga whanau ake, a, na roto mai i era momo noho tahitanga ka hua ake nei te ahua o enei momo korero hei whakapiripiri, hei whakatatatata i a ratau ki a ratau ano, a, ka mutu hei whakaataata mai i te wairua o roto o taua whanau ra, i te wairua ngahau, i te wairua hoki e kotahi ai tenei mea te tangata i roto i era ahuatanga. No kona, he kaupapa ngahau te mahi a te korero paki.

Tuatoru, ko etahi o nga paki he ahua roa e korero ana, engari he ngako kei roto. He ngako, ara, he matu, he korero kei roto e kite ai koe i tona maramatanga, i tona tohutohu mai ki a koe, i tetahi whakatoi ranei, engari, me ki ake he wero tera ahuatanga, he wero kei roto. I kona ano i roto i nga paki ka rongo koe i nga reo ake o nga iwi, o nga hapu tonu e whakapuakina ana i roto i tera mea, i te korero paki. Na, ahakoa kua ngaro haere tenei ahuatanga i roto i te iwi Maori na te mea kaore i te noho pera i nga ra o mua e noho topu a-whanau ana, a, e noho whanui ana ratau i te wahi kotahi e ahei ai ratau ki te whakapuaki, kite whakaputaputa i enei korero. Hei etahi wa tonu i roto i enei ra o enei tau e iwa tekau e whakatata atu tatau kite tau rua mano, kei konei tonu e ora ana etahi tangata korero paki whakangahau i te tangata, ka mutu e korerohia ana i roto i te reo Maori. No kona ko tetahi o nga ahuatanga nui ki a au o roto o tera mea, o te korero paki ko tona reo mete momo reo e whakamahia ana hei whakakatakata, hei whakahoi i nga taringa, hei whakaareare hoki i nga taringa o te tangata kia whakarongo ai ia, a, ka mutu kia whakamatakina ai ia kite tikanga o roto i nga korero ra.

Kua korero atu au i te ahua o tenei mea o te whakatau a tera korero. He nui nga korero paki e puta mai ana i nga wa e noho tahi ana nga tangata tera pea kei roto i te mara kai, kei roto i te ngahere, kei te warn riwai, kei te tapahi mlti, kei te mahi kai i runga o te marae, kei roto ranei i te wharenui e noho ana. Hei etahi wa ka whakapuakina e te tangata i muri i ana korero tapu tetahi whakatauki, tetahi korero paki ranei mana hei whakatau i te iwi, i te hunga e noho ana i reira hei whakararata, hei unu mai i te tapu o ana korero kia takoto noa ano ai i roto i te ahuatanga mama o te huihuinga tangata.

Me ki penei ake ano au he wa ano mo te korero paki, he wa ano kia kaua koe e korero paki, he wa ano mo tetahi momo korero paki, he wa ano e kore ai koe e korero i taua korero ra. Na te ahua o te huihuinga tangata nga momo tangata kei reira, ma te tangata e korero ana i aua korero ra e mohio ko tehea te wa tika, ko tehea te wa e he ana. No kona na te ahua tonu o nga korero paki nei, ka kite ake tatau ko ehea nga korero e tika ana, ko ehea nga korero e kore ana e tika. Hei tauira ake:

Tera e noho ana te tokorua nei, ko Tame raua ko Hori. Ko ta raua mahi he whakapahuhu kanga. Mehemea koutou, nga mea tamariki kaore i te mohio he aha te pahuhu kanga, kite haere koutou ki nga toa kei reira etahi mihini. Ko te mahi a nga mihini nei, ka kuhuna atu nga kanga ki roto i nga mihini kua whakapahuhutia mai e te mihini, engari, i roto i te noho a te Maori i nga ra o mua ka whiuwhiua atu nga kanga nei ki roto i nga ngarehu. Na, ka tatari koe kia mahana, kia wera haere te kanga ra i te ngarehu kua pahu mai. Ka kite tonu koe e pahu mai ana i roto i te ngarehu, a, kua rere atu koe me to rakau kite tikape mai ki waho, a, kua kai koe i to kanga.

Na, e noho tahi ana a Tame raua ko Hori, ka whiua atu e Tame wana kanga ki roto, ka whiua atu e Hori wana kanga ki roto. Ka pahu mai tetahi o nga kanga ka ki ake a Tame, “Naku tera.”

Ka pahu mai tetahi, ka ki ake a Hori, “Naku tera.”

Na, e pera ana, e pera ana te ahua o a raua mea, ka pahu mai tetahi, ka pahu mai tetahi, a, “Naku tera.” “Naku tera.” Nawai ra, nawai ra, katahi ka patero ake ko te Hori nei. Kua ki ake ko te Tame ra “E, naku tera.” Na, ma koutou tonu e titiro ake i roto i te korero paki. He momo whakatoi, engari, he momo whakangahau. Ki te titiro ake ite ngakau ote tangata, kite wairua ote tangata, kite tere hao o tetahi ite pahutanga mai o te kanga, kua karanga ake ia “naku tera” kia kore ai e riro ite hoa. He momo tohutohu ano tenei mo tenei mea, mo te matapiko, mo te hao, engari, he ngahau ano kei roto ite korero ra, a, mete aha, kua kite tonu atu koutou ka rongo koutou i runga i te paterotanga mai a tetahi ka pohehe, tetahi, a, i pahu mai ko te kanga tere tonu tana ki “naku tera” engari, ara e whakamarama ake nei au he momo tohutohu ano mo nga tangata ahua matapiko, hao ranei ki tenei mea, kite kai.

Tera, tera korero. Tera ano tetahi o nga korero e pa ana ki nga momo tirohanga a te Maori i roto i tona ao, tana tirohanga ki nga kararehe. Na, he wa e matemate ai te tame kite uha. Ko te tame ko te mea tane, ko te uha ko te mea wahine o nga kararehe o roto ite ao. Tera, ka tangi te puru kau. Ko te tangi ate puru kau iaia ka matemate atu kite uha kau, “Uha! Uha!”

Na, mehemea iana ko te peihana, na, kua tangi ko te tame peihana, “Te teke! Te teke!”

Tera, kua haere kite manu nei, kite koera. Na, ko etahi o nga momo koera penei ai te tangi a te tame koera kite uha, ate tangi ranei ote uha kite tame, “To tou! To tou!”

Na, ka tae kite kararehe nei, kite poraka, nga poraka e noho nei i roto i nga repo. I reira kua rongo koe i te poraka eki ana, “Eke, eke! Eke, eke! Eke, eke!”

Me waiho ake au i era tangi na te mea ara atu ano tetahi momo tangi e penei ana na, mo te kawau. Ko tekawau he penei tana tangi, “Koau! Koau! Koau!” Ma koutou e whakarongo ake nga tangi nei. Ahakoa

ko te takahuritanga o nga kupu e te kaikorero i te paki, kua takahuritia kia uru atu he wahanga ngahau. E mohio ana koutou e kore e taea e koutou te korero enei korero i te huhua o nga wa, engari, he wahi ano e korerotia ai e koe, he ropu ano e korerotia ai e koe. Ka taea i roto i te huihuinga Maori te korero enei korero. Koira te wahanga tuatahi hei whakaaro ake ma koutou.

Ko te wahanga tuarua hei whakaaro ake ma koutou ko te rongo tonu o te taringa Maori ki nga tangi nei, ka whakamahia e ia i roto i ana kupu kia rite kite tangi a te kararehe ra, engari, i te putanga mai he kupu Maori ke, a, me tona tikanga hoki. Koira te mea tuarua hei whakarongo ake ma koutou, hei whakaaro ake ma koutou.

Ko te mea tuatoru ko te titiro tonu kite ahua ote noho tahi ate tane mete uha, ate tame ranei mete uha.

Ko te tuawha o nga ahuatanga o roto o tenei korero, o te korero paki, ko te whakatakoto huarahi atu ma etahi hei whainga mai ma ratau i a ratau ake korero paki hoki , i runga pea i te wairua o era korero, i runga ke ranei i tetahi atu huarahi. Na reira, ko te mahi korero paki nei i roto i te huihuinga tangata, kare e kore ka kite koe e puta mai ana nga pumanawa o nga tangata kite korero i enei momo korero. Ka roa atu, ka hohonu atu, ka whanui atu nga korero. Hei etahi taima ka paruparu ke atu pea ki roto i te kupu Pakeha i te kupu Maori. I te wa o te whaikorero me tapu nga korero. Kua makere mai te ahua o te tapu o te huihuinga i muri i te whaikorero, katahi ano koe ka ahei kite tanoanoa ki enei korero. Na reira, koinei au i whakatupato ai ki nga wa e korerotia ai enei korero, ki nga wa hoki e kore ai e korerotia. Engari, ma koutou ano hoki e whakarongo ake te ahua o nga kupu kei roto i nga korero paki nei. Ma koutou e titiro ake te momo reo e whakamahia ana kia aronui atu ai te taringa o te kaiwhakarongo ki aua korero ra.

Ko tetahi wahi nui hoki o roto i te korero paki ko te kanohi o te tangata kaikorero, ko te kori o tana tinana, ko te kori o tana kanohi, a, ko te whakarekareka ana ki ana korero, ko te whakawai ana i te hinengaro o te kaiwhakarongo mai i nga korero. Tena koutou.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19970701.2.4

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Muka, Volume 10, Issue 3, 1 July 1997, Page 2

Word count
Tapeke kupu
1,915

Te Āhua O Te Korero Paki Muka, Volume 10, Issue 3, 1 July 1997, Page 2

Te Āhua O Te Korero Paki Muka, Volume 10, Issue 3, 1 July 1997, Page 2

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert