Te Kura Reo ki Waahi
(15-20 Pipiri, 1997)
I tu te tuarua o nga kura reo mo nga akonga o Te Pae Tuaono, Tuawhitu o nga kura Kaupapa Maori whai wahanga tuarua kite marae o Waahi i Rahui-pokeka, rohe o Tainui ki Waikato.
Ko tenei te marae ake o Te Arikinui, o Te Ata-i----rangi-kaahu, a, na runga ano i te konga o tona reo whakahei i whakarauika atu ai nga kura o Hoani Waititi, o Ruatoki, me Rakaumanga. Na reira ka nui rate mihi atu ki a koe e Rangi kei taku Ariki, mou i whakaaro rangatira mai kite kaupapa. E kore ra e mutu te mihi a te katoa ki a koe me to iwi na koutou nei a tamaroto i hawa ai, i ngata ai i te kaha o te whiua o tahua roa ki mua kite aroaro ote tangata.
Ko te tuatahi o nga kura nei itu kite marae o Hoani Waititi, a, i waiho ko te tauira o tera o nga hui hei tauira ano mo tenei. Ko te tino whai ia o nga kura nei ko te whakawhanui, ko te whakahohonu mete tino whakatika i te reo o nga tamariki i rumakina nei ki te reo Maori i a ratou i haere tuatahi ai kite kura ma te aha e autaia tonu ana to ratou mohio kite reo
engari me ona paku hapa ano nei.
Tera pea ko te hua nui e puta ana ki a ratou ko te noho i te taha o nga kaiwhakaako taketake ake no ratou to ratou reo. Ma konei e waia ai ki tera momo reo me te whakatakoto ano o tera momo kaikorero i ana kupu inahoki ko te nuinga o nga kaiwhakaako o roto i nga kura kaupapa ehara ke i te tangata i tipu mai ki te reo engari i akona ketia mai i nga kura i nga whare wananga. Ko ratou tonu kaore ite pera rawa te pai o nga reo na reira riro ana ma tenei momo hui nga tamariki nei e whakahoki mai kite ara tika.
I ki au i runga ake nei he autaia tonu 6 ratou reo engari ki a au nei e tika ke ana kia maro noa atu te haere i ta etahi e haere nei. Aua atu, koia e whakaturia
nei nga kura nei me kore noa iho e tupono ka kaha ake te matatau.
Ko nga ahuatanga o te reo i ata whaia ko enei na, a, ko te ingoa o te kaiwhakaako kei te taha.
te aroa panui = Ngahinaturae Te Uira whakapakeha = Miria Simpson whakamaori = Mate Kaiwai kiwaha, kirehu = TeHaumihiata Mason whakatauki = Te Wharehuia Milroy whakatika hapa = Anita Moke whakatuhituhi = Rahera Shortland
Koianei pea nga ahuatanga o te reo kia tino tirohia, a, ma enei ka whanui atu te mohio kite kupu, kite whakatakoto, mete whakaaro.
I te po o te Turei i whakahaeretia he tautohetohe, a, ko te kaupapa ko ‘Me whakataetae ranei, me whakangahau noa iho ranei.' Ka whakararangi ona toa ka tohe, a, ngahau ana tera ahakoa kitea ana he uaua tonu ki a ratou te tu noa ake ka korero. Ko te nuinga ia me matua tuhi ra ano nga whakaaro ko etahi i rere ki tua o tawauwau oti atu ai, ko etahi i rere kite rangi, a, kaore i tau mai ano kite whenua, ko etahi atu ano i nanakia tonu, otira tona nanakia nei!
No te ata o te ra tuatahi ka hoki te kura o Ruatoki i runga ano i te karanga a Aitua. Noho mai ana ko Waititi raua ki Rakaumanga a hiki noa te hui engari tino kitea ana te maro haere o te taura tangata e paihere nei i a raua i runga ano i te whakaaro kotahi, ara, ko te reo kia korerotia i nga wa katoa, i nga wahi katoa.
Mena he takeo, he hoha toku ko te kaha o nga tamariki nei kite korero Pakeha ki a ratou ano engari ki a matou kore rawa atu nei. Na reira mena he tino wawata, he tino popore ranei to Timoti nei ko tenei, ara, kia tino korero Maori nga tamariki nei, kaua ki a matou noa iho nei, engari ki a ratou ano na te mea
e tino whakapono ana ahau ka taea noa ihotia e ratou.
Ko te tuatoru o nga kura nei ka tu ki Ruatoki a te 7 -12 Mahuru, a, ko te tauira o taua kura tae atu ki nga kaiwhakaako ko enei kua whakahuatia ake nei e au i mua ake nei.
Hei whakamarama noa ake ko te tino kaupapa ia o nga kura nei he whakapai ake i te hunga e whakaako ana i a tatou tamariki o te pae tuaono, tuawhitu, a, ko te reo Maori te reo whakaako i a ratou. Kua timata ke nga tamariki nei kite whakatikatika i 6 ratou kaiwhakaako i runga ano i ta ratou i ako ai i nga kura nei, a, ki tetahi o nga tumuaki kura i reira kei te mahue haere nga kaiwhakaako i a ratou akonga.
Mena ko koe tetahi o te karangatanga e korerotia ake nei tona tikanga me matua tae mai koe kite kura i Ruatoki. Takatu ake, kei noho ko whakama te kai i te ao, i te po.
Ka hoki ano aku mihi nui ki toku kahui kaiwhakaako i oke nei mai ite ono ite ata kite iwa, neke atu, ite po.
Ka haere ano aku mihi ki nga tamariki o nga kura i tau mai. E tama ma, e hine ma ka mihi rate ngakau, ka mihi ra.
Hei kona mai koutou katoa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19970701.2.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 10, Issue 3, 1 July 1997, Page 1
Word count
Tapeke kupu
932Te Kura Reo ki Waahi Muka, Volume 10, Issue 3, 1 July 1997, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.
Log in