HE KUPU WHAKATAKI
Nei ra tatou kua tatu mai ano kite kaupeka o Taku, kite wa e kiriahi ai te tangata ite kaha mai ote anu, e whakaneinei atu ano ai hoki ki nga rangi paruhi kei tua atu e haramai ana. Wai hoki ka tohu ka pehea mai tenei hotoke ki a tatou, ka popore mai ranei, ka karawhiu mai ranei? Heoi ano ahakoa pehea, ka noho tonu tatou, tatou Maori ma, i roto ite mahana mete mohio ano kei a tatou tenei reo ataahua hei kiko, hei kiri mo te anga tangata e haere nei i te mata o te whenua. Ko tenei kiri nei, kare nei i rite ki nga kaka arai ua, arai makariri e taea ana te hoko; ko te mate ke hoki o wera, ka ngawhewhe, ka ruha a tona wa. Engari ano te reo Maori - ko tenei kiri i a tatou nei, he kiri te taea te poka, te tlhaehae. Ka mutu, kite ata tiakina, ka taea ano te whakamaroro, te whakamatatengi kia noho ai hei weru tiaki tangata mo nga ra kei te tu mai, otira hei weru e tino kitea ai tatou he Maori. Katahi na te taonga tino pai! Kei hea hoki he taonga i tua atu i tenei hei oranga ngakau mo ngai taua i tenei wa o te makariri?
Kaore tenei putanga i te tino rereke ake i etahi atu kua puta i nga kaupeka ka hori ake. Ko aua momo kaupapa ano, ko aua momo whakatakoto ano. Engari mau ano e kite iho kua uru mai he ahuatanga hou. I peneitia ai, he kite no matou i te tika o etahi o nga whakaaro i puta i te whakawanga i enei pitopito korero. A ko ake nei whakamaramatia ai tenei take. Heoi ano ta tenei, he mihi kau noa ki a koutou, ki nga hoa o roto i nga mahi e whakapau kaha nei mo te reo
Maori te kaupapa. Na koutou, otira tatou, te mahi nui, mete mohio ano ma enei mahi rawa ka whai kakahu penei te whakatipuranga nona te ao kei te heke mai.
Taku - takurua kiriahi - piri kite ahi, ngoikore whakaneinei - whataretare paruhi - paki ngawhewhe - ruha whakamatatengi - whakamatotoru weru - kakahu hori - taha, pahemo
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19940601.2.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 7, Issue 3, 1 June 1994, Page 1
Word count
Tapeke kupu
370HE KUPU WHAKATAKI Muka, Volume 7, Issue 3, 1 June 1994, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.