NGĀ TAUMĀHEKEHEKE TOI RĒHIA
Tupapahu ana tera te rohe o Aotea i te takahanga o te hakerekere, o te matinitini kia tae atu ki Hawera kite whai wahi atu a-haka, a-matakitaki noa ki nga taumahekeheke toi rehia e tu nei ia rua tau.
Katahi ano ka ko te reo tawhiri o nga iwi o te nenewhatanga o te ra kia whakarauika te motu ki to ratou rohe hei rauhltanga ma ratou.
I tu te pohiri ki nga ope o te motu ki King Edward Park, a, ataahua ana tera te rarangi mai o nga wahine ote tangata whenua -ko te poi kite ringa, ko te raukura i titia ki nga makawe, he pango nga kakahu. No te haerenga o nga reo whakatau o nga kuia ka puta ona tore kai huruhuru me a ratou taiaha ki kona pikarikari ai, whakapataritari ai i te tira whakaeke.
Ka mutu nga whakatau o runga i te marae ka tau mai tona ahua pouri te korenga i ata rangona o nga waiata na te kaha o te tuakaihau o te manuhiri i te tangata whenua. Aua atu, i whakatauhia matou i runga ano i ta te tangata whenua whakatau i te manuhiri.
E toru ra e haere ana nga mahi a te rehia, a, ko tona rua tekau ma wha nei nga ropu i eke kite mura ote ahi ki reira whakaatu ai i tana i ako ai. I runga ano i nga whakarite mo enei -o- nga- whakataetaey-i whakawehea nga kapa kia toru nga wahanga, a, tokowaru nga kapa ki ia wahanga. Ko te tuatahi me te tuarua o ia wahanga i tu ano i te ata o te Ratapu, a, ko te toa o taua tokoono te toa o te motu. Whakatauhia ana ko Te Waka Huia, o roto o Tamaki-makau-rau, te toa mo enei rua tau e tu mai nei.
Tino itiiti nei nga kapa neke atu i te kotahi wa e toa ana a, ko aua kapa, ko Waihlrere o te Tai Rawhiti (e toru nga toanga), ko Te Waka Huia (e toru nga toanga), me Te Ropu Manutaki (e rua nga toanga).
Hei kona mai koutou i roto i nga mihi.
Me ki, i tenei wa, tokowha nga ropu e riro ana i a ratou nga turanga teitei o ia mahi. Ko enei e toru kua whakahuatia ake nei me Ngati Rangiwewehi o Te Arawa. Hoki atu, hoki atu, ko enei nga kapa e eke ana ki nga taumata, a, mete aha ano whakapahunu ana nga kapa kaore i te pera rawa te eke.
Heoi ano ehara tenei i te take i whakatuoi ai. I eke ai enei kapa na te kaha tonu ka tahi, na te u ka rua, na te pai o nga mahi ka toru. Ki te penei katoa nga kapa kaore e kore ka eke ano era.
Ko te take whakahinapouri ko te taha kite reo. Kaore i te pera rawa te pai, kaore i te pera rawa te hohonu, kaore i te pera rawa te hangai, kaore i te pera rawa te tika. He ahuatanga tenei kia ata tirohia. Ko te hunga matakitaki kei te warea noa iho ki nga pekepeke, ki nga pikarikari engari kaore nga taringa ite ata whakarongo ki nga kupu. E umere noa ana, e pakipaki noa ana, e kowhiowhio noa ana, e haparangi noa ana, na te pai noa o te kai a te mata engari ko tua atu he aha te aha!
Ahakoa e kore e rata nga kapa ki nga whakatau a nga kaiwhakawa, e tika tonu ana kia puta he mihi ki a ratou. Ara atu ano nga korero mo nga kaiwhakawa ki enei mo tenei wa.
Kati, kia hoki ake ano nga mihi ki a 'Aotea utanga rau' me ona karangarangatanga katoa nana nei te motu i whakarangatira.
Taranaki Maunga e tu mai ra, Te Wai-nui-a-Rua e rere ra, Ruapehu Maunga e pehupehu mai ra, koutou katoa nga tohu mauri, nga tohu mana o te rohe, nei noa ra enei mihi iti atu a matou, a te hunga whakaeke, i rongo nei i te mahana o ta koutou manaaki mai.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19940301.2.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 1
Word count
Tapeke kupu
685NGĀ TAUMĀHEKEHEKE TOI RĒHIA Muka, Volume 7, Issue 2, 1 March 1994, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.