TE KURA REO A TE TAURA WHIRI, 17-22 KOHI-TĀTEA 1993
No te ata ote 16 o nga ra i mahue ake nga kaikopura o Te Whanga-nui-a-Tara. E wha haora matou nga kaimahi i te Tari o te Taura Whiri e takahi ana i te huarahi, ka mutu, kua tae ano ki Te Whanga-nui-a-Tara.
Engari ehara i te mea i pareko te tuhoetanga o te ra kite amiomio haere noa iho. Ko te take ke i penei ai te korero, ko Te Whanga-nui-a-Tara hoki te maunga o nga hapu o Waimarama, ara o te wahi i tu ai ta matou kura reo tuatahi mo tenei tau.
Heoi ano he oritenga a-ingoa noa iho taku e whakaatu nei, ka mutu i reira, i te mea kore rawa nei e eke to Poneke mahana kite mahana o tera ahuru mowai.
Engari he mahana atu ano to te wahi ra me uaua ke ka rangona i te taone nui o Te Whanga-nui-a-Tara, ara ko te mahana -a-tangata; tau mai ana he kanohi hou o te tangata whenua kite marae, tere tonu te whakatata mai kite mihi, kite whakahoahoa noa iho, kite awhina ranei i a matou i eke ki runga i to ratou marae, ki reira whakatowenewene ai, whakaporearea ai!
Ko te Taura Whiri noa iho me etahi atu kaiwhakaako mo te hui i tae atu i te Rahoroi. Ko te kaupapa o taua po, he whakarite noa i nga whakaakoranga mo te hui kia pahore ai nga tuara o nga akonga, kia kore ano ai hoki te Taura Whiri e whiua kite korero “i tae atu au ki ta ratou nei hui mo te reo - ha! - he aha te aha?”
No te ahiahi ra ano o te Ratapu te whakaeke mai a te hunga i whakauru mai kite kura, kia pai ai te timata o nga mahi i te ata puao tonu o te Mane. He mea whakaropu-a-karangatanga te hunga nei kia whakahangaitia atu ai te wairua o nga whakaakoranga ki nga hiahia me nga awhero o ia ropu.
He huri haere ki nga momo whakaakoranga katoa te patunga i te Mane mete Turei, kia whai wahi atu ai te hunga ki enei mahi katoa e whakararangitia ake nei:
te whakatikatika korero, nga tikanga tuhi a te Taura Whiri te waihanga korero nga mahi whakamaori/whakapakeha,
nga kupu hou a te Taura Whiri nga mahi pangarau nga mahi putaiao nga mahi paho
I te po o te Turei i noho te whakaminenga kite whiri whiri i nga kaupapa mahi mo te Wenerei mete Taite. I ata whakawateatia enei ra kia taea ai etahi atu kaupapa e poporetia ana te karawhiu atu.
Heoi ans, i runga i ta nga akonga i whakatau ai, i whakahokia katoatia mai nga mahi ote ra tuatahi mete tuarua, he hiahia no ratou kia tino tutuki ai nga mahi kaore i oti pai i roto i taua rua ra ra. Otira, i tahuri etahi kite hanga rauemi reo Maori hei hari atu ki 6 ratou kura.
He nui te mahi i tutuki, he nui te korero i puta, he nui hoki te tota i heke. Engari ko te mea nui ke, kaore i heke te werawera kite kore noa iho. Ina hoki i te paunga o te wiki i penei te korero i kaha te puta i te hunga nei - ahakoa haere 6 manapou mai, mangaingai ana nga waewae kite hoki, he puhake rawa no te kete.
Ahakoa maha nga korero mo te hui ka taea te whakaputa, waiho ake enei hei tauaki ita matou i karawhiu ai, i tutuki ai.
No te ata iti o te Paraire i timata ai te hokihoki a nga mea i haere mai i tawhiti, kia pai ai ta ratou tawhai i te nuku o te whenua i te wa e ara tonu ana te ra, a, no muri tata mai i ahu pera matou katoa.
No reira e koutou, te hunga i tautoko ake ite konga o te reo whakahei o te Taura Whiri, ka rere tonu te kupu mihi ki a koutou. Rangatira ana te Taura Whiri i te Reo Maori i a koutou.
Waimarama marae, nei rate ngakau ka mihi, nei rate ngakau ka tangi ki a koe e noho mai na i raro i te maru o to maunga, o Te Whanga-nui-a-Tara. Anei te tari o te Taura Whiri e noho nei iTe Whanga-nui-a-Tara o te tonga, ite kainga ote maeke, e rongo tonu nei i te mahana ote manaaki i uhia mai ki runga i a matou.
Noho mai mete aroha nui atu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19930301.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 6, Issue 2, 1 March 1993, Page 2
Word count
Tapeke kupu
754TE KURA REO A TE TAURA WHIRI, 17-22 KOHI-TĀTEA 1993 Muka, Volume 6, Issue 2, 1 March 1993, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.