NGĀ PUKAPUKA HOU
E rua nga pukapuka hou no nanahi tata nei i puta ai kite wheiao, kite ao marama. E tika ana nga Kaiwhakamaori me nga Minita o nga hahi kia whiwhi ki tetahi o aua pukapuka. E rua nga pukapuka nei na Cleve Barlow o te Whare Wananga o Tamaki i tuhi. Ko te pukapuka tuatahi ko “Tikanga Whakaaro”. I roto i nga mihi a Pa Henare o te hahi Katorika o Tamaki, ka puta tana reo mihi kite kaituhi ote pukapuka nei, a, i penei “E whakapai atu ana ahau ki a Cleve, na te mea, kahore a ia e whakatu ana i a ia ano, engari e hokihoki ana ki nga korero o ona matua: ’’Kahore te wairua whakahlhl i a ia. E mau ana te rarangi korero, ’E kore e taea e wai ranei te korero, mo tetahi atu iwi, hapu ranei, ma ratou ano a ratou korero, kei a ratou ano 6 ratou ake mana’. Kahore hoki a ia e mea ana, kei a ia te korero whakamutunga. Engari ko aku kupu whakamutunga ko enei:
Na te whakaatu ka mohio Na te mohio, ka marama. Ko tetahi atu tangata e tino tautoko ana i te pukapuka nei ko Ta Hugh Kawharu o Ngati Whatua ko ia nei te Ahorangi o te taha Maori i te Whare Wananga o Tamaki. Kua puta ana mihi mo te pukapuka nei i te mea i tangia i roto i nga reo e rua te reo Maori mete reo Pakeha. E pa ana te pukapuka nei ki nga tini ahuatanga o te iwi Maori. He marama noa te korero, ahakoa Maori, Pakeha ranei. Kei roto nga whakamaramatanga mo te aitua, te aroha, te Atua, te hahu tupapaku, te hangi, te hongi, te hura kowhatu mete tini atu. Ma te korerotia o enei tuhituhi e te tini Maori, Pakeha, e ngaro ai pea nga whakaaro whakaparahako, whakahawea a te hunga kuware. Tena koe Cleve mou i whakapau ito wairua me to tinana kite tuhi i enei korero hei hiki ake i te iwi Maori kite ao marama. Ko te ingoa ano o te pukapuka nei “TIKANGA WHAKAARO”.
Ko te tuarua o nga pukapuka nei “He pukapuka whakataki kupu o te Paipera Tapu” na Cleve Barlow ano i whakapukapuka te katoa o nga
kupu i roto i te Paipera Tapu. Na te Plhopa o Aotearoa te kupu Takamua me tana ki, “mai i te unga mai o te Rongopai ki Aotearoa nei i te tau 1814, he maha nga kaupapa i whakamaoritia mai i nga karaipiture, i Te Rawiri, me era atu tikanga whakahaere karakia. He pukapuka whakataki (tenei) i nga kupu me nga rarangi korero e kitea ana i roto i te Paipera Tapu. No reira nga mihi nui ki a Cleve Barlow te tangata i manawanui kite whakapau i tona kaha me tona matauranga kite whakatinana i tenei moemoea”.
Ahakoa he aha te kupu i roto i te Paipera, ka kitea taua kupu i roto i tenei pukapuka, ehara i te mea ko nga kupu anake, engari ko te rarangi, te upoko, mete pukapuka. Hei tauira, me tango mai ko te kupu nei “ata”. Kei raro i tenei kupu e whakaatu ana i te pukapuka, te upoko mete rarangi e kitea ai taua kupu.
Tlmata atu i te pukapuka tuatahi o te Kawenata Tawhito i Kenehi te warn o nga upoko, te rua tekau o nga rarangi. Kei reira te whakahuanga tuatahi o tenei kupu: ata i roto i te Paipera.
Mehemea kei te rapu koe i tetahi rarangi i roto i te Paipera, me ki ko te rarangi “Koia ano tana aroha kite ao” me rapu koe ite kupu “aroha” i te kupu “ao” ranei. Kei raro i enei kupu nga wahi katoa o roto i te paipera e kitea ai enei kupu.
He pukapuka tino whakamiharo tenei. Ki te uaua te kitea e tetahi kaiwhakamaori te kupu Maori mo tetahi kupu Pakeha, ma tenei pukapuka e whakaatu he aha taua kupu mehemea ra ka kitea taua kupu i roto i te Paipera. Ko tenei pukapuka kua tukuna kite ao whanui i raro i te maru o te Plhopatanga o Aotearoa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19910301.2.17
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 4, Issue 2, 1 March 1991, Page 6
Word count
Tapeke kupu
693NGĀ PUKAPUKA HOU Muka, Volume 4, Issue 2, 1 March 1991, Page 6
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.