TE AROTAKE WH Ā NUI I NG Ā TŪTOHINGA O NG Ā KURA
I tenei wa kei a au te wahanga takawaenga e pa ana ki nga mahi whakaako i nga tamariki Maori i roto i nga kura o te rohe o Tainui, o te rohe “atu i nga Kurl a Wharei ki Tikirau, mai i Maketu ki Tongariro”. ; 1 ;V-, y ' -
Ko te whakaritenga, me ata ahu aku mahi arotake ki nga Kura Kaupapa Maori, ki nga Kura Reorua, ki nga ropu Reorua, ki nga ropu Rumaki hoki.
Heoi ano, na te mea kaore ano kia whakapono te nuinga o te iwi Maori tera ka taea e to tatou reo Maori te whakaputa nga ahuatanaga katoa o enei ra, ka penei aku whakaaro me awhi atu au i nga tamariki Maori ahakoa kei whea. Ko enei nga mea hei whakarite mai ma te kaiarahi o te ropu arotake, kia mama ai te wahi ki ahau, na te mea e whakawhiti ana aku mahi i nga rohe e rua.
1. Me whakarite mai nga wa hei huinga atu maku kite /nga:
Tumuaki o te kura, Tumuaki tuarua, Tumuaki awhina, kaiwhakaako Maori, Akonga Maori, Kaiarahi o nga Tari Kura tuarua, Kaiarahi ropu kaiwhakaako Kura tuatahi, kaiwhakaako (e tika ana), Heamana o te Poari Kaitiaki, Mema o te Poari Kaitiaki (e watea ana).
2. Me kite au i mua i taku taenga atu kite kura i nga pepa katoa epa ana kite kura. 3. Tera ka tae atu au kite kura me homai e te Tumuaki. (a) te rarangi Ingoa o nga tamariki Maori o te kura (e) te rarangi Ingoa o nga tamariki Maori tino matau (i) te rarangi Ingoa o nga tamariki Maori kore e matau.
4. Me whai haere e au nga marautanga e pa ana ki nga tamariki Maori nei.
5. Me kimi, me patai nga whakaritenga arotake i nga whainga ako kua whakataungia mo nga tamariki Maori nei.
Ko te wahi whakararuraru, ko taku mohio atu, e whakataungia ana nga tamariki tino matau, nga tamariki kore e matau, i roto i te reo Pakeha, i nga marau Pakeha, i roto i nga mahi Pakeha katoa.
Ki te kore e taea e te tamaiti Maori te korero, te whakautu, te mahi i nga mahi Pakeha, ka klia e nga kaiwhakaako, i roto i to ratou whakapono kotahi anake te reo ko to ratou reo o tauiwi, he tamaiti kuare, na ka whaia e nga kaiwhakaako nei kia kaha ake te reo Pakeha o nga tamariki Maori nei, kia taea ai e ratou te korero i roto i te reo Pakeha, ko te reo Pakeha ra hoki te reo whai mana huri noa i te ao whanui.
Ko taku i tenei wa, kia whakapono ra ano tatou kite mana oto tatou ake reo kia rangona ra anotia to tatou reo e korerotia ana e era o tatou e mohio ana kite korero ito tatou reo Maori; ka riro tonu ko tauiwi ki runga, he tokomaha ake ra hoki ratou i a tatou.
Ka riro ko ratou ki runga, ma ratou tatou e tohutohu mai anei te huarahi tika, ko matou e mohio ana, ko koutou e kuare ana! Ka aroha ra nga tamariki Maori, i te kaha o te whai a o ratou whanaunga mohio kite reo Maori kite korero i te reo Pakeha. A tona wa ka penei mai nga tamariki nei,
“You neat all right! You can talk neat English! When you gone, thas all I got, nothing Maori, just bottom o the heap!”
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19910301.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 4, Issue 2, 1 March 1991, Page 4
Word count
Tapeke kupu
587TE AROTAKE WHĀNUI I NGĀ TŪTOHINGA O NGĀ KURA Muka, Volume 4, Issue 2, 1 March 1991, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.