HE MIHI NĀ TE AMOKAPUA
I puta nga mihi a Tlmoti Karetu i He Muka o te Koanga 1990 ki ana kaimahi naratounei "te.w'aka o te Taura Whiri i te Reo Maori i whakatere i te 17 o nga ra o Whiringa-a-rangi i te tau 1987". I whakararangitia e ia aua kaimahi o taua wa.
Kua hoki atu a Tlmoti ki tana taumata i te Whare Wananga o Waikato. Kua hoki a Erima Henare ki Tamaki ki roto i ona iwi maha atu i Tamaki kite Rerenga Wairua. Kua haere a Miriama kite Whare Wananga o Waikato kite awhina i a Tlmoti. Kua riro te turanga o Miriama i a Hine Hori. Ko Te Mauritau kua haere kite Tahuhu o te Matauranga. Hui katoa ai matou o tenei tari o tatou, tokowha nga Maori, tokorua nga Pakeha he whanau kotahi e kawe nei i nga tikanga me nga ahuatanga i whakatakotoria e te ture hei whainga ma matou.
Ahakoa kua wehe atu a Tlmoti i te tari, kei te noho tonu a ia hei Kaiwhiri kia whakaingoatia ra anotia tetahi tangata hei mau i tana turanga.
Ko te ingoa nei Ahorangi ka mau tonu ki a Tlmoti i te mea kua whiwhi a ia ki nga tohu whakahirahira o nga Whare Wananga o tauiwi, o te ao Maori hoki. Kaore tera ingoa i tika moku, na reira ka
whakaaratia e nga tohunga ote reo Maori, itewa e tu ana ahau hei upoko mo tenei whakahaere, ko te ingoa moku ko te Amokapua.
Tenei te mihi atu nei ki a Tlmoti nana nei me ona hoa kaimahi i tona wa i taki, i hoe te waka nei. Kei te mihi atu hoki kite iwi Maori whanui mo nga manaakitanga o te wa.
Pahure haere ana ra Te tau kua mutu nei Me ona koa me ona pai Me ona tini he.
Manaakitia te motu nei Nga tangata katoa; Homai he ora tinana He rongo tino mau.
Kia pehia ko nga mahi he Te roa o tenei tau; Kia hora ko te rongomau Nga takiwa katoa.
Ta Kingi M. Ihaka Te Amokapua
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19910101.2.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 4, Issue 1, 1 January 1991, Page 1
Word count
Tapeke kupu
350HE MIHI NĀ TE AMOKAPUA Muka, Volume 4, Issue 1, 1 January 1991, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.