HE AHA NGĀ WHAKAARO O AOTEAROA WHĀNUI MŌ TE REO MĀORI?
E ai ki tetahi uiuitanga i whakahaeretia e etahi akonga o te Wahanga Tauhokohoko o te Whare Wananga o Manawatu, ko te whakaaro o 67 orau (paiheneti) o nga tangata o Aotearoa nei kia whaiwahi te reo Maori kite ao hou.
He mea whakahaere i runga i te tono a te Taura Whiri mete Wahanga Maori ote Whare
Wananga o Manawatu, a, e 225 nga tangata i oti i a ratou te rarangi patapatai te whakahoki mai. E rite ana nga ahuatanga o enei tangata ki 6 te katoa o nga tangata o te motu mo te taha ki to ratou iwi, a, tane ranei, wahine ranei,
engari e paku nui ake ana i to te katoa te nui o nga tangata oTe Waipounamu mete hunga
neke atu te pakeke i te 35 nga tau. Ko te ahua 6.5 orau nei te he o enei tatauranga.
Ko te tino kaupapa o te uiuitanga e pa ana ki nga whakaaro whanui ote tangata kite reo Maori, tae atu kite whakamahi ite reo i roto i nga kura, i nga tari kawanatanga, i te papaho (i te nupepa, i te reo irirangi, i te pouaka whakaata) me nga panui tohutohu. Ina whanui te titiro, pai ake te aro mai o te Maori i Tauiwi, pai ake to te wahine i to te tane, a, pai ake to te matatahi i to te matapuputu.
E ai ki ta te Ahorangi o te Taura Whiri, ki ta Tlmoti Karetu: “Ahakoa te whakatenetene o /; etahi kite nui haere o te whaiwahi o te reo Maori ki nga mahi ate motu whanui ko te 27 noa iho orau o nga tangata e whakaae ana me whaiwahi te reo ki te ao hou, e whakaaro hoki ana me whakanui ake tona wahi a te wa ahakoa tera, e koa ana te Taura Whiri kua u te whakaaro o te rangatahi Maori, Pakeha hoki kia ora tonu te reo ko te 37 orau o nga 'tangata ko o ratou pakeke kei waenga ite 18 tau me te 35 tau ka whakamatau ratou kia matua ora te reo Maori, a, i pai tonu ake nga whakahoki a nga ,/; Maori i a nga Pakeha. “
Ko te korero whakamutunga a te Ahorangi: “Na nga hua o tenei uiuitanga i mohio ai matou kaore i hapa ta matou i whakaaro noa atu ai, a, me whakamahi e matou te aro nui mai o te
itinga o nga tangata kite reo Maori, mete whakamauru i 6 te nuinga awangawanga ko ta te reo Maori he whakatuma i te reo Pakeha o Aotearoa nei. Ko to matou hiahia kia kaha ake te reo Maori, engari kia kaua ko te reo Pakeha hei papa mo taua kahanga ake.”
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19900901.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 3, Issue 4, 1 September 1990, Page 3
Word count
Tapeke kupu
464HE AHA NGĀ WHAKAARO O AOTEAROA WHĀNUI MŌ TE REO MĀORI? Muka, Volume 3, Issue 4, 1 September 1990, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.