HE MĀNAWA NĀ TĪMOTI
’Nei au ka noho i toku papa, hangai te titiro ki nga wai whakaipuipu o Te Moana-o-Raukawa. Kei tua i te rehu tai ko te tihi o Aorangi e reia nei e te kopako, e te puaheiri.
Ka hoki komuri mai te titiro kite pae maunga o Tararua, kei tona take nei ko nga wai rahope i etahi wa, tuarangaranga i etahi wa, o Te Whanga-nui-a-Tara e papaki nei ki ona takutai huri noa, huri noa i tenei whanga.
Ka noho, ka noho ka tlkohi i te mahara, a, mapu kau ana tera ki nga ahuatanga kua tutuki, kua tau i roto i enei tau e torn i noho ai au i te ihu o te waka o te Taura Whiri i te Reo Maori.
I etahi wa auare ake te kitea atu o te aroarowhenua, o te kumore, engari na roto i te kotahi o te waihoe, ahakoa te tautohetohe, te amowheke, te nihoniho, te huneinei i ona wa, karohia ana te korokoro o Te Parata, a, maro ana tera te haere o te waka a u noa ki uta.
Ae, kua maro te haere o te kaupapa. Ko ta tatou i naianei he u tonu, he u tonu katahi ka whakahohonu, ka whakawhanui.
Na nga iwi o te mot,u te rauhT mai i nga haerenga ki nga marae, na reira ka hoki tonu nga mihi ki reira, ki nga tohunga o te manaaki
Hei a au ka hoki nei ki toku taumata i te Whare Wananga o Waikato, he wa tona ka rarapa whakamuri te titiro ki aku kaimahi na matou nei te waka i whakatere i te 17 o nga ra o Whiringa-a-rangi, i te tau 1987, ara, a Te Hauora, ate Hlkaka, a Matene meta matou hekeretari o taua wa, a Kura. No muri tata mai ka eke mai ko Te Mauritau, ko Erima, a, no muri rawa mai ko Miriama, ko Hemi, ko Wareko.
He pukumahi, he ngahau, he makohakoha, he mahuruhuru ahakoa he wa ano puku ai te rae. Na koutou, kei aku kaimahi, i mama ai te wahi ki a au na reira ka mihi, ka mihi.
Ki konei ra koutou noho ake ai, kia puawhehia e nga hau pukeri a Tawhiri-matea, kia horoia e nga roimata a Rangi e tu iho nei.
He nui te whakapataritari mai, he nui te whakatara mai, he nui te whakatake mai. Heoi ano taku ki a tatou,
Manuka takoto, kawea ake! Hei konei, noho ake.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19900901.2.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 3, Issue 4, 1 September 1990, Page 1
Word count
Tapeke kupu
413HE MĀNAWA NĀ TĪMOTI Muka, Volume 3, Issue 4, 1 September 1990, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.