NGĀ KAUPEKA O TE TAU
E mohiotia ana i timata te tau o te ao o nehe i te marama o Pipiri, kaua i te marama o Kohitatea engari i whaia ko ta te Pakeha kia ngawari ai te akona o nga ingoa tuaukiuki nei.
Ko enei ingoa e haria nei e Te Taura Whiri I Te Reo Maori ko nga mea i hoatu ai e Tu-taka-nga-hau o Maungapohatu ki a Te Pehi. Kua nui te patai mai mo te ahua ki nga ingoa nei, a, e whai ake nei nga whakamarama a te kaumatua nei, a, me aku ano kia tino marama ai.
Kohitatea (Hanuere) Kua makuru te kai; ka kai te tangata i nga kai hou o te tau. (Ko te kohinga tenei i nga hua o te tateatanga.)
Hui-tanguru (Pepuere) Kua tau te waewae o Ruhi kai te whenua. (Ko Ruhi te wahine a Rehua, a, ko tana he whakaruhi i te tangata. Ara, he wa whakata, kua ngenge noa iho i te wera.)
Poutu-te-rangi (Maehe) Kua hauhake te kai. (He whetu tenei e kitea ana i tenei wa o te tau. Ko tona ingoa Pakeha ko Altair. Ko te tino ekenga o te ra ki tona taumata.)
Paenga-whawha (Aperira) Kua putu nga tupu o nga kai i nga paenga o nga mara. (Ko te wa e paea ai nga tata ki rahaki; ara, ko nga whawhatanga atu a te ringa kua paenga ki rahaki.)
Haratua (Mei) Kua uru nga kai kai te rua, kua mutu nga mahi a te tangata. (Ko te tino tikanga o
te kupu haratua he tapahi, he tarai. Tetahi atu tikanga o tenei kupu he whakanga.)
Pipiri (Hune) Kua piri nga mea katoa i te whenua i te matao, mete tangata. (E marama ana tenei, ka piri tahi kia tata tetahi ki tetahi kia mahana ai.)
Hongongoi (Hurae) Kua tino matao te tangata, me te tahutahu ahi, ka painaina. (Ko te tikanga o te hongongoi he noho koromeke i mua i te ahi.)
Here-turi-koka (Akuhata) Kua kitea te kainga a te ahi i nga turi o te tangata. (Na te noho koromeke, ko nga turi o te tangata ka tino rongo i te mahana.)
Mahuru (Hepetema) Kua pumahana te whenua me nga otaota, me nga rakau. (Ko te wa o te tau e kiia nei ko Ksanga. Ko te tikanga ia o te kupu mahuru ko te tau o nga whakaaro, ko te ata tau.)
Whiringa-a-nuku (Oketopa) Kua tino mahana te whenua. (E whakapae noa ana, ko tenei ko te mahanatanga o te whenua, ara, o nuku.)
Whiringa-a-rangi (Noema) Kua raumati kua kaha te ra. (E whakapae noa ana, kua kaha te whiti iho o te ra i te rangi.)
Hakihea (TThema) Kua noho nga manu kei roto i te kohanga. (Ko tona tikanga ko te hakihea he rite ki te marakerake, kite maroke hangehange nei. E korero ana mo te ahua o te whenua.)
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19900301.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 3, Issue 2, 1 March 1990, Page 3
Word count
Tapeke kupu
483NGĀ KAUPEKA O TE TAU Muka, Volume 3, Issue 2, 1 March 1990, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.