NGĀ WHAKAMĀTAUTAU KAIWHAKAMĀORI
Kua whakaritea e Te Taura Whiri I Te Reo Maori kia rua nga wahanga whakamatautau. Ko te whakamatautau kaupapa whanui mete whakamatautau kaupapa ture, ara, e pa noa iho ana ki nga mahi o roto i nga whare whakawa me nga whakahaere o roto i te ture.
Me whiwhi rawa te kaitono ki etahi, kite katoa ranei o nga pepa o te whakamatautau whanui, ka ahei ai ia kite whakauru ki nga whakamatautau e pa ana ki nga whakahaere o roto i te ture.
E toru nga pepa o ia wahanga, ara, 5 te whakamatautau whanui me 6 te whakamatautau e pa ana kite ture. E whai ake nei te rarangi o aua pepa:
1. Pepa ksrero Ma konei e whakatakoto nga korero o tenei pepa. Ma te kaiwhakahaere o tenei wahanga e whiu nga patai i te reo Maori, i te reo Pakeha. Ko ta te kaitono he whakapakeha mai, he whakamaori mai ranei i taua wa tonu. (Kei te kaiwhakahaere te tikanga mo te roanga atu o tenei pepa. Ka taea noatia te kitea atu o te matatau ote kaitono kite reo i roto ite wa poto.)
2. Pepa tuhituhi Ma konei e whakatakoto nga korero hei whakamaori. Ko ta te kaitono he whakamaori kupu Pakeha, he whakapakeha kupu Maori. (E toru haora te roa atu o tenei pepa.) 3. Pepa tuhituhi Ma konei e whakatakoto nga kaupapa. Ko ta te kaitono he tuhituhi i ona ano whakaaro mo tetahi anake o enei kaupapa. Me tuhi kite reo Maori anake. (E toru haora te roa atu o tenei pepa.)
E ahei ana te kaitono kite whai mai ite pepa korero noa iho, i nga pepa tuhituhi noa iho ranei, i te katoa ranei o nga pepa.
Kia maumahara. Ko te wahanga whakamatautau whanui anake ka whakahaeretia a te marama o Haratua e heke mai nei. Kia mutu te wahanga whanui, ka whakatauhia ahea whakahaere ai i te wahanga epa ana kite ture.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19900301.2.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 3, Issue 2, 1 March 1990, Page 2
Word count
Tapeke kupu
327NGĀ WHAKAMĀTAUTAU KAIWHAKAMĀORI Muka, Volume 3, Issue 2, 1 March 1990, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.