TE HUI KI NGA KAITUHI REO MAORI (14-15 O HERE-TURI-KŌKĀ 1989)
I toko ake te huatau'rTe Taura Whiri kia . ' , . /?. ! ' whakaikapahitia mai te hunga e tuhi ana ki te, reo '( Maori kia mohiotia ai he aha ra ratou i kore tonu ai e tuhi pukapuka ka tahi, e pehea ana nga hiahia o nga kura kite pukapuka reo Maori rua, me pehea e nui ake ai nga pukapuka reo Maori ki roto i 5 tatou; kura ; ka toru. ,> V _ < *" .' •■;,-:• •„"',-
Kati, i runga ano i te reo whakaramemene o Te Taura Whiri ka tau mai ki Te Whanga-nui-a-Tara nei tona rua tekau tangata nei pea, he kaituhi etahi, he kaiwhakaako etahi, he kaimahi na te Tari Kura etahi, no te whare takiura hoki etahi.
Ko te take nui i matapakitia ko te ngouruuru o nga pukapuka kite reo Maori mete kaha ote hiahiatia o enei e nga kura kaupapa Maori. Kua kitea ko nga pukapuka i whakaritea mo nga mea pakeke kua kore noa iho i hangai na te mea kua maro ke te haere o te reo Maori o nga tamariki tae atu hoki ki era e ahu mai ana i nga kohanga reo.
Ko te Inoi a te hunga whakaako i roto i enei kura, kia nui ake nga pukapuka reo Maori. I tenei wa, ko tena tonu kei te kuhu i a ia, me tena hoki i a ia. Ko te kaha e tika ana kia pau kite taha whakaako, e pau ke ana kite tuhi, kite whakamaori ranei i etahi pukapuka i tuhia tuatahitia kite reo Pakeha. I puta ano te patai, ae ranei, kaore ranei, he huarahi pai tenei hei takahanga. Kotahi noa te urupare, mena ma
tenei huarahi e taea ai he pukapuka hei panui ma nga tamariki, me takahi tonu tenei ara. I roto i nga whiriwhiritanga, ka puta ake te whakatau ko nga tamariki o te taipakeke e waru, e iwa piki atu nga mea e tino mate ana i te korepukapuka.
Ko te tono a te whakaminenga me kore e tupono ka taea tetahi pukapuka ma nga kura e rite ana ki tenei e mohiotia nei ko te School Journal. Ko tera te momo pukapuka e plrangitia ana na te ahua o te titiro a tera pukapuka ki nga kaupapa huhua noa. I puta ano hoki te korero mo nga "Wharekura" o roto i nga tau, a, kua roa nei e kore e tuhia ana. He roa tenei take e korerotia ana mete ui noa tera pea ka taea nga korero o roto i etahi te kohi mai kite pukapuka kotahi ka ta ano ai. Ko etahi i tatai mai i nga "Wharekura" i whakaaro ai ratou ka whaihua te ta atu and. Ko te ingoa i whakahuatia ake mo te kohikohinga korero nei ko "He Kohikohinga". He autaia tonu te wa e tohea ana tenei ingoa na. te rite rawa kite pukapuka i whakaputaina e te Ahorangi, e Bruce Biggs, raua ko Takuta Pat Hohepa i nga tau ki muri.
Ko tetahi atu mahi whaihua o roto i te hui, he kimi kupu hou i runga ans i te tono mai a nga kaiwhakaako o nga kura kaupapa Maori. He roa etahi e tautohetohetia ana katahi ano ka whakaaetia, ko etahi i mama noa iho. Ko tenei te mahi nui kei mua i te aroaro o te hunga whakaako, ko te kimi kupu hou hei whakaahua i te ao o a. tatou tamariki.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MUKA19891001.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Muka, Volume 2, Issue 4, 1 October 1989, Page 2
Word count
Tapeke kupu
571TE HUI KI NGA KAITUHI REO MAORI (14-15 O HERE-TURI-KŌKĀ 1989) Muka, Volume 2, Issue 4, 1 October 1989, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Te Taura Whiri i te Reo Māori: Māori Language Commission is the copyright owner for He Muka. You can reproduce in-copyright material from He Muka for non-commercial use under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0) licence. Material in He Muka is not available for commercial use without the consent of Te Taura Whiri i te Reo Māori.