Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

TE WHAIKORERO A TE PIHOPA KI TE HUI O TE HAHI MAORI, 1909.

REKA HOA ma, e ga Minita, e pa Mapai o EKo GA te iwi; Lena Koutou. Taku TATU R UKI tuatahi he Whakawetai ki te Atua (1... mo tona atawhai ki ahau i te tau kua pahure nei, i oku rerepa i te moana, i toku nohoana ki Iparani, a hoki noa mai ki to tatou nei vhenua, ki a tatou nei mahi.

Te take o toku haere, kei te mohio ano

koutou, he hakaminega tagata i karapatia hei rapu i pa tikapa e riro mai ai pa iwi katoa ki Karo ki te maru o Le Karaia. , Te ua lu. He Le ko o pa ra o Hinne I tīmata oWE LI

mea ko ga Pihopa anake me pa Minita, egari he tini noa atu te tane, te wahine, no pa wahi katoa o te ao e rite nei ki a tatou te hakahaere iga tikaga ote Hahi. "Te mahi nui o tauara he karakia, he waki i te hara, ara i te poikore o te Hahi i ga tau e maha kua pahure nei i kore ai e tere te haere o pa kupu a te Atua ki pa wahi katoa o te ao ; heinoi hoki i te wairua mahara, i te kaha, e pahau ai te mahi i pa wa e takoto mai nei. "He pahau te korero iga ra 6 ōHO, I te awatea, I I DO; ā, I Ke. 24 O 1). Ra, i te Ra o Hoani Kai-iriiri, ka tu he karakia whakawhetai. I hui katoa ki a Paora warekarakia, he mano tini te tagata. Tetahi tohu o te hakawetai ko ga kohikohi o ia wahi, oia wahi o te Hahi i tapaea e pa Pihopa ki ruga ki te Tepara Tapu. Te huiga opa moni katoa, i tapaea hei Whakaneke i te Kipitaga o Te Karaiti e $333:208.

No te 6 o pa ra o Hurae i timata ai te runaga opa Pihopa ki Lambeth. E rua rau e va tekau ma rua, he Pihopa anake ; kahore he tagata kei uru. No te 6 o Akuhata tenei i mutu ai. "Tena ano etahi oga kupui whakapuakina e pa Pihopa e ata tau ana hei maharahara ma te Hahi Maori.

TE? PE HOuma mo te Hahi, kō te Karai . " kihai nei i haere mai kia mahia he mea mana, epari kia mahi ko ia.? 'Ta te Hahi e wai ai, ko pa tagata katoa kia matau ki a Te Karaiti e aroha nei ki a ratou, kia vhiwi hoki ki te ora. Ma te Hahi hoki ia e hakaatu, me ana mahi, me ana tikanga, hei tirohapa ma te tagata.

2. Tetahi putapa mo tenei tu hakaaro, ko te whakaako i pa tamariki o pa kura ki ga kupu a.te Atua; ehara i te mea kia mohio kau ki pa korero mo pa mahi a Te Karaiti, mo ana kupu whakaako ; engari kia mohio kia ia, ko ia ano te Kai-whakaora o tenei, o tenei. He maumau ako noa hoki ta ga tamariki i ga kupu o te Karaipiture ki te kore a Te Karaiti

e waiho hei tauira mo te mahi, i te mea kua uru nei ratou ki tona tinana, kua hakawiwia mai hoki ki tona Wairua hei tohutohu, hei whakakaha ; e hono tonu nei taua Wairoa te riro mai i rupa i te inoi.

a. I puta ano he kupa mō a Para anu, e tupu ana i ruga ite marena. I mua kotahi tonu te ture mo te marena. No muri nei ka rere ke ta te Paremete ture, me te mau ano te Hahi ki te ture tawhito, ara ko te here o te marena, e kore e taea te wewete. HRite tonu tenei ki ta Te Karaiti kupu, " Ko a te Atua i hono ai kaua e wehea e te tagata ;" me tenei, " Ki te marena tetahi i te wahine i hakarerea e puremu ana ia." Ki te ture tawhito, ara ki ta te Hahi, e kore e tika kia marena te tagata pouaru i te teina, tuakana tupu ranei o tana wahine kua mate, kia marena ranei te wahine pouaru i te tuakana, teina tupu ranei o tana tane kua mate. Inaianei kua whakaaetia enei tu marena, e te ture ate Paremete. "Te take ota te Hahi, ko te kupu o te Karaipiture, " Ko raua tokorua hei kikokiko kotahi." Ite mea hoki kua oti te marena, kua riro te tuakana, teina ranei o te wahine hei tuahine tupu mo te tane, me tē tuakana, teina ranei o te tane hei tugane tupu mo te wahine ; koia enei i araitia ai kia kaua e marena. Kia tupato tatou kei takahia e tatou ta te Atua i whakatakoto ai.

4. He kupu nui ano tetahi mo te wakawiwi i te hupa e hapa ana ki pa taoga o te Ropo-pai o te Karaiti. Kaua e kaiponuhia pa mea e tae ai te Rongo-pai ki pa iwi e hapa ana; egari me uru katoa pa tapata o te Hahi ki pa kohikohi mo taua mahi; kaua hoki e puritia e ona uri te tapata e mama ana hei NAAU tāua taona. Tetahi māte nui otE FLAMI Maori, he wareware ki te nui, ki te pai o te taopa kua hakawiwhia mai nei e te Karaiti. E kitea ana tenei pakau wareware ki te ahua

whakaparahako a pa tagata o te pariha ki te Minita. Kahore nei e maharatia pa kupu a Paora, " Kua ruia nei e matou pa mea wairua ma koutou he mea nui ianei ki te kotia e matou a koutou mea o te kikokiko ?" Me tenei, 4 Te tagata e hakaakona ana ki te kupu, me Whakawiwi e ia tona kai-hakaako ki pa mea pai katoa." Kahore rawa te Minita e ora ita te iwi e hakarite nei hei orapa mona; kahore hoki he vaare tika hei nohoaga mona. Me i kore te mahi a te taha Pakeha o te Hahi kua mate rawa atu pa Minita ote taha Maori. Eharai te mea he rawakore no te iwi Maori, egari he ahua whakaparahako ki te mahi a Te Karaiti. Ko pa kohikohi a te taha Pakeha, horomia ana e te taha Maori ; te tukua atu hei hari i te Ropo-pai ki etahi wahi.

Tera atu ano etahi kupua te runapa Pihopa, e kore e taea te ata korero inaianei.

'Tetahi mate o tatou inaianei ko etahi o ga pariha e hapa tonu ana ite Minita. Ko etahi o pa Minita o pa tau kua pahure atu ra kua kaumatuatia, kua kore e hai kaha. Ko Tamihana Huata, kua tutuki ki te okiokipa i te mea kua 47 pa tau o tona minitataga. No mua tata ake nei hoki, ara no te 29 o Hanuere, ka moe a Aperahama Tamihere : ki ta te tagata ki, kihai i ata tutuki ona ra. He mea enei e hono ai ta tatou inoi ki te Ariki nana te kotipa, kia tonoa e ia he kai-mahi ki tana kotipa.

' Tera ano tetahi mea e puta nui ai a tatou inoi ki te Atua, ko te mahi i timataia nei e Mihi Toera raua ko Rotu ki Ruatoki. Ko taua wahine i papia e te mate, a hoki ana ki wWISITAaha, .Te ki'a ma, takutā, e roa to. mate e kore ai e hoki wawe mai ki tana mahi. Me wakawetai ano ia tatou ki te Ātua mo te kuwaha kua tuwhera nei ki tera wahi e tapoko ai te marama o te Ropo-pai ki reira, mo tana vwhaakakaha hoki i a Rotu raua ko tona hoa, ko Ewa Wi Repa ki te hapai i te kara a Te

Karaiti ki taua Wahi i enei marama ka maha nei o te parogo o Mihi Toera.

Kua wakaaturia i te tau ka hori nei te mate kua pa ki pa kura mo a tatou tamariki i Te Aute, i Hukarere, ara ko te kore o ga moni e puta ana i te henua e rana hei Whakaora i pa share, hei hakatupu hoki i aua kura e rua. Kei te namaia he moni, £iooo e pa Trustees e oti ai pa Mare te whakaora, e ata tupu ai hoki ga kura. Kei te hai rawa te iwi Maori inaianei e taea ai te kohikohi moni i a tau, i a tau, mo te itereti o te moni i namaia, mo te hakahoki hoki i te tinana o taua moni. He nui pa momi e puta ana i enei tau mo te wuuru, mo te hipi, mo pa reti henua hoki ki te Pakeha. Tera e uaua te tono ite utu mo pa tamariki tane, wahine ranei e tae ana ki aua, kura ; epari ano te puta o te hakaaro o te huga kua hakatupuria ki aua kura, o o ratou matua hoki.

Taku kupu Whakamutuga, he poroporoaki i te mea ka tae nei oku tau ki te 80. Na te aka hai nui o te Ātua 1 tutuki ora ai ahau I enei ra ; otira he mauiui te mea e tata ana ki te tinana o te kaumatua i kore ai e ata taea pa mahi; koia i puta ai taku ki ki to tatou Pihopa Tumuaki kia maunuahauirupai taku mahi a te ra hakamutuga o Hune e takoto mai nei. Heoi ma te Atua e manaaki tana iwi e noho nei i tenei takiwa te mahi hoki ma tatau he inoi tonu ki a ia kia ata tohutohumia e ia te huga mana nei e whiriwhiri tetahi tapata tika hei ihhakahaere i tenei wahi o tana Hahi, me te tuku mai i tona Wairua kia tatou katoa kia pakau-nui ai tatou ki te hakatutuki i te mahi kua rite nei i a ia hei mahi ma tatou.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MTTPW19090405.2.4

Bibliographic details

Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Tauranga i te Pihopatanga o Waiapu, 5 April 1909, Page 3

Word Count
1,627

TE WHAIKORERO A TE PIHOPA KI TE HUI O TE HAHI MAORI, 1909. Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Tauranga i te Pihopatanga o Waiapu, 5 April 1909, Page 3

TE WHAIKORERO A TE PIHOPA KI TE HUI O TE HAHI MAORI, 1909. Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Tauranga i te Pihopatanga o Waiapu, 5 April 1909, Page 3

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert