TE WAIKORERO A TE UPOKO.
HAI ma, e oku hoa minita, e pa mapgai o te iwi, Tena Koutou. Kei te pouri tahi tatou i te garopga o to tatou Kaumatua, o te Pihopa i roto ia tatou i tenei ra. Ahakoa kahore ra ia i konei kei te inoi tonu ia ki Te Atua kia tika ai a tatou mahi. Ko tetahi mate nui o te Hahi Maori o tenei takiwa ko te kore hakaaro o pa tagata o te Hahi, ki ō ratou hoa Maori e noho ana i roto I 6 DOULL, Ehara i te mea ra pa tagata Maori anake tenei tu mate, epari no pa pakeha ano. i Mehemea na te tagata te mahi ka tika kia hoha, tena ko tenei na Te Karaiti, e kore e tika kia hoha : kia tino mahia e tatou tana Hahii tenei motu hei kawe i te Ropopai ki ia tagata kiia tapata. Ī tukua mai nei eTe Atua te marama, kia koe, kia hoatu ai e koe he marama ki tou hoa ki tou hoa, ki te kore e horapa haere, penei ka pouri te marama i roto ia koe.
Kua rogo pea koutou ki te manaaki nui a Te Atua kua tukua e ia ki etahi o pa wahi o Te ORO Tera tetahi wahikeite pito hauauruo Igarani ko Wales te igoa, nuku atu ite onotekau mano ga tagata o tenei henua kua wWakatahuritia ki Te Atua. Ko taua-iwi i mua he iwi e pakau nui ana ki pa mahi takaro o te ao ki etahi atu mahi rere ke, kahore rawa o ratou Whakaaro nui ki Te Atua, inaianei ko te mahi nui ko te inoi tonu ki Te Atua, kiki tonu ma whare karakia ite tagata. Kua tae mai etahi mea pera ki era atu wahi o te ao.
Ki taku hakaaro he hiahia tonu to Te Atua, kia tukua mai e ia taua tu manaaki ki te Hahi Maori o tenei takiwa. I pevhea te timatapa o tenei taoga nui kia ratou? Na te inoia tetahi tapata Karaitiana, kia tae kaha mai te Wairua Tapu ki roto ki tona pakau, i muri iho ki te iwi nui katoa. Kei te pohehe tatou ma Te Atua e homai he anahera, he aha ranei hei 'hakaara i te huga e moe ana. Ie huarahi mai o ta Te Atua manaaki ki te tapata, ma te tapata ano te mahi, . E kore pea e tae mai tenei ki a tatou, he kore Whakapono, he kore hiahia ki te Inoi.
He pai kia mahara tonu tatou ki a tatou, he Dpolkore, kia hakawirinaki ai ki a Te Karaiti hei kaha mo tatou, e kaha ai hoki te tipu o te Hahi i tenei wahi o to tatou Pihopatapa, e ki ana hoki ta Te Karaiti kupu, " Ko ahau tena hei hoa mo koutou a te mutuga ra ano ote ao." He wahi nei tatou no te tinana o Te Karaiti, kia wai kaha tatou i roto i te Ariki, i te mana ano hoki o Tona kaha.
'Tenei ano tetahi kupu aku kia tatou, ko tetahi mate nui o tenei Atirikonataga ko te kore ware karakia oga kaiga karakia. Io te tino tohu o te ora o te hakapono opa tagata, ko te tahuri nui tonu ki te haga whare karakia. E hoa ma kia kaha tonu tatou
Tetahi kupu Whakamutuga aku kia tatou koia, tenei :—Kaua e wareware ki pa mea e pai ai te noho ote tagata. Kaua e hakakorea te
vhakaako i a tatou tamariki ki pa mea e ora ai te wairua. Kia pakeke pa tamariki, kaua e Shakamoea pukutia, epari me marena rawa ka Whakapumau ai i tetahikitetahi. "Tetahi take nui o te raruraru e pa nei ki pa tagata o te Hahi ko pa tikaga o pa tagata Maori mo te marena. I whakaritea te marena eTe Atuai te wa o te hara koretaga o te tagata hei mea e vai pai ai te tagata, kia waiho ai te tane raua ko te wahine hei hoa pumau tetahi mo tetahi.
Tena ki te Wakaputaia ketia ta Te Atua taoga i hakatakoto mai ai hei mea kino, nui atu te raruraru. E kore rawa aTe Atua manaaki e tau mai ki te tapata e pera ana te mahi. Ma Te Atua tatou e wakahaere, e arahi kia kitea ai e tatou pa mea e waikororia ai la, e vhai pai ai tenei wahi o tana Hahi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MTTPW19060218.2.5
Bibliographic details
Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Tauranga i te Pihopatanga o Waiapu, 18 February 1906, Page 5
Word Count
743TE WAIKORERO A TE UPOKO. Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Tauranga i te Pihopatanga o Waiapu, 18 February 1906, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.