TE WHAIKORERO A TE PIHOPA KI TE HUI O TE HAHI MAORI, 1909.
TERI HOA ma, e pa Minita, e pa Manai o Ki 129 PA Ri UE TAGI LE imu, Tona KAOmOmW ETI koa ATI tuatahi he whaka-hetai ki te Atua ...... Imotomataaal ia HII RUI ua panure mei, I OKO rērena i HEE I OKI NU. hoapa ki Īparani, a hoki noa mai ki to tatou nei āhenua, li a tatou nei imahi. Te take o toku haere, kei te mohio ano koutou, he hakaminega tagata i karagatia hei rapu i pa tikapa e riro mai ai ga iwi katoa ki Taro li (e mao 01. KEU To HOE 0, me te sOonara oHU mata a Eka e
mea ko pa Pihopa anake me pa Minita, egari he tini noa atu te tane, te wahine, no pa wahi katoa o te ao e rite nei ki a tatou te hakahaere IU, HK, ka hI TE ill mui o (aua ia he karakia, he waki i te hara, ara i te poikore o te Hahi i pa tau e maha kua pahure nei i kore ai e tere te haere o ma kupu a te Atua ki pa wahi katoa o te ao ; he imoi hoki i te wairua mahara, i te kaha, e pahau ai te mahi i ga wa E oKoto mai nei. ETS ahaa te kōrero ina ra BON I mita ITO, a. I t€ 3I o maa Ta, i E o maani Tmi ka tu he karakia 'Whakawetai. I hui katoa ki a Paora vwareKarai ia, te HOO Wi te tamata, Tarai toha o te hakawetai ko pa kohikohi o ia wahi, oia wahi o te Hahi i tapaea e pa Pihopa ki ruga MU I. SER Tapa. Tehuima ona moni Katoa I TSS mō suakomele i te Kinitana o Te RARA 0 2232:.07. I
ME OU ra 8 oIT ao i timata al Ie rūTI Ru Tia i UalilcEl. E rua nu e 'ha tekau ma rua, he Pihopa anake ; kahore he tagata kei uru. No te 6 o Akuhata tenei i mutu ai. "Tena ano etahi oga kupu i ihakapuakina e pa Pihopa eata tau ana hei maharaHATA ma te Hāhi ATaori,
TS auna mo tei Fiali, kō te Karaiti, 4 kihai nei i haere mai kia mahia he mea mana, SUN ka mahi ko im." Ta te Hahi e wai ai, ko na tanata katoa kia matau ki a Te Karaiti e aroha nei ki a ratou, kia whiwii hoki ki te ora. Ma te Hahi hoki ia e hakaatu, me ana mahi, me ana tikapa, hei tirohaga ma te tapata.
2. Tetahi putapa mo tenei tu hakaaro, ko te ihhakaako i pa tamariki o ga kura ki ga kupu a te Vuma, ellara i te mea kia mohio kau ki pa korero mo pa mahi a Te Karaiti, mo ana kupu whakaako ; epari kia mohio ki a lia, ko ia ano te Kai-whakaora o tenei, o tenei. He maumau ako noa hoki ta pa tamariki iga kupu o te Karaipiture ki te kore a Te Karaiti
e waiho hei tauira mo te mahi, i te mea kua uru nei ratou ki tona tinana, kua whakawhiwhia mai hoki ki tona Wairua hei tohutohu, hei aRa-akama e ERO tenu nei taua TWHAIOAa Ke TITO (al I Ku) I Kō ImOl.
BI; a tu KUDU mō na kat lEI e ROU MI Imai KE mu mo. I mua La AUI tonu te ture mo te marena. No muri nei ka rere ke ta te Paremete ture, me te mau ano te Hahi ki te ture tawito, ara ko te here o te marena, e kore e taea te wewete. Ite tonu tmi kī tā Te Karai Rūpū, " Kō a te Wkuā i MORI ai KI E ORO LI, HIO " Ki te marena tetahi i te wahine i whakarerea e puremu ana ia." Ki te ture tawhito, ara ki ta te Hahi, e kore e tika kia marena te tagata pouaru i te teina, tuakana tupu ranei o tana wahine kua mate, kia marena ranei te wahine pouaru i te tuakana, teina tupu ranei o tana tane kua mate. Inaianei kua Whakaaetia enei tu marena e te ture ate Paremete. Te take ota te Hahi, ko te kupu o te Karaipiture, " Ko raua tokorua hei kikokiko kotahi." Ite mea hoki kua oti te marena, kua riro te tuakana, teina ranei o te Man hei tuahime tupu mo te tane, Ine LE tuakana, teina ranei o te tane hei tupane tupu mo te wahine ; koia enei i araitia ai kia kaua mā ci. TIA tupato Tatou loi takaia E tatou ta te Atua i Whakatakoto ai.
4. He kupu nui ano tetahi mo te whakawhiwhi ite huga e hapa ana ki ga taoga o te Ropo-pai o te Karaiti. Kaua e kaiponuhia pa mea e tae ai te Ropo-pai ki pa iwi e hapa ana; epari me uru katoa ga tapata o te Hahi ki pa kohikohi mo taua mahi; kaua hoki e puritia e ona uri te tagaia e mama ana hei hariitaua taopa. "Tetahi mate nui ote Hahi Maori, he wareware ki te nui, ki te pai o te taoga kua hakawhiwia mai nei e te Karaiti. E kitea ana tenei gpakau wareware ki te ahua
Whakaparahako a ma tagata o te pariha ki te Minita. Kahore nei e maharatia pa kupu a Paora, "' Kua ruia nei e matou pa mea wairua ma koutou he mea mui ianei ki te kotia e matoua koutou mea ote kikokiko pē Me tenei, 3 'Te tagata e hakaakona ana ki te kupu, me Wwhakawaiwi e ia tona kai-hakaako ki pa mea pai katoa." Kahore rawa te Minita e ora i ta te iwi e hakarite nei hei oraga mona; kahore hoki he vare tika hei nohoaga mona. Me i kore te mahi a te taha Pakeha o te Hahi kua mate rawa atu pa Minita ote taha Maori. Eharai te mea he rawakore no te iwi Maori, epgari he aNa SkarniÄ alalo Ei kei ahi R. Te KAmana, Ko na kohikohi a te taha Pākeha, horomia ana e te taha Maori ; te tukua atu hei hari i te Rono-pai ki etahi wahi.
Tera atu ano etahi kupua te runapga Pihopa, e oke e (aea te ara Kērero imaiamei, "'
Tetahi mate o tatou inaianei ko etahi o ga pariha e hapa tonu ana ite Mimita. Ko etahi o pa. Minita o ga tau kua pahure atu ra kua kama uanmia, kua Kōre e mai Kahā. Ko I amu. hana Huata, kua tutuki ki te okiokipa i te mea KU, 1 mā aa o toma mimitaiana. Ne muia LS Ak mei HORI ara alo le 29 O Ilanuere, Ka IO a Apcl mama Tamihere: ki tā te tamata ko EI II ata lulliki oma ra, ITe mea cnel e hono ai ta tatou inoi ki te Ariki nana te kotipa, kia tonoa e ia he kai-mahi ki tana kotinga.
TU, 0 Cl ORI mea e puia nui ai a Ia Oa mia u te WHI, o te mahi I timataia nei E URI Pae kaua, ko RO ki Ruatoli. EO taua wahine i papia e te mate, a hoki ana ki la. TI. Ki ana takuta, e roa. tona mate e kore ai e hoki wawe mai ki tana mahi. Me vwakawetai ano ia tatou ki te Atua mo te kuwaha kua tuwera nei ki tera wahi e tapoko ai te marama o te Ropgo-pai ki reira, mo tana whakakaha hoki i a Rotu raua ko tona hoa, ko REWI WI: Hepa kī te hapai i te kara aTE
Karaiti ki taua wahi i enei marama ka maha nei o te paropo o Mihi Toera. Kua wakaaturia i te tau ka hori nei te mate KUa pa Kī Ha Kā ro a tātou tamariki i. Kō Aute, i Hukarere, ara ko te kore opa moni e puta ana i te henua e rana hei Whakaora i ga mare, hei whakatupu hoki i aua kura e rua. Kei te namaia he moni, £ rooo e ga Trustees e oti ai pa hare te Whakaora, e ata tupu ai hoki ga kura. Kei te hai rawa te iwi Maori inaianei e taea ai te kohikohi moni i a tau, 1 au, mo TE Tr o I€ mionl I mama a, HIO te hakahoki hoki i te tinana o taua moni. He I HI HON I, UI ma I OI (1 me II MENU mō ( ill, mō ta te i ann MOKI IKI te EFakeha.. Tera e uaua te tomo Iteaū Nō pa tamariki tane, wahine ranei e tae ana ki aua kura ; egari ano te puta o te whakaaro o te huga kua hakatupuria ki aua kura, o oratou maua holi,
Taku kupu hakamutupa, he poroporoaki i te mea ka tae nei oku tau ki te 80. Na te atawhai nui o te Atua 1 tutuki ora ai ahau ki enei ra ; otira he mauiui te mea e tata ana ki te tinana o te kaumatua I kore ai e aia Kaea pa mahi; koia i puta ai taku ki ki to tatou Pihopa Tumuaki kia maunu ahauirugai taku mahi a te ra hakamutuga o Hune e takoto mai nei. Heoi ma te Atua e manaaki tana iwi e noho nei i tenei takiwa te mahi hoki ma tatau he inoi tonu ki a ia kia ata tohutohumia e ia te huga mana nei e whiiriwiri tetahi tagata ta hoi ahakahaore I tenei wahi o tana ĒTAhi, me te tuku mai i tona Wairua ki a tatou katoa kia pakau-nui ai tatou ki te whakatutuki i te mam kua ri e moi i a ia hei mahi ma tao.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MTHPW19090308.2.4
Bibliographic details
Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Heretaunga i te Pihopatanga o Waiapu, 8 March 1909, Page 3
Word Count
1,616TE WHAIKORERO A TE PIHOPA KI TE HUI O TE HAHI MAORI, 1909. Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Heretaunga i te Pihopatanga o Waiapu, 8 March 1909, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.