Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

WHAI-KORERO A TE PIHOPA.

CaDE TS —; AS HOA ma, e nga Minita, i nga Mangai A o te Iwi: Tena koutou. , - He powhiri tenei i a koutou kua E ' huihui mai nci kia aroaro tahi tatou ki c —£ te ahua ote tupu ote mahi ato tatou I. meikii rotoi a tatou, mc Kore e Tilea e tatou he tikanga e taea ai te pehi i nga mea e rere ke ana, te tautoko hoki i nga mea e rite ai te mahi a, te tangata ki ta te Atua i pai ai. 'TTena kua rongo koutou ki te Hinota Nui o to tatou nei Hahi i weakaminea ki Otakou i mua tata ake nei. "Tetahi mea nui a taua Hinota he whakaputa i te whakaaro ki te taha Maori o te Hahi, he mea kia tautokona nuitia e te taha Pakeha, kia uru tahi hoki te taha Pakeha me te taha Maori ki te whakahoki mai ki a Te Karaiti i nga iwi kua whakarere nelite whakapono. Tetahi kupu i pūtai taua Hinota, i kiia hoki kia whakapuakina ki nga hoa Maori, koia tena : "Ka nui te whakawhetai a tenei Hinota i te mea ka kite nei ite tupu o te whakaaro i roto i nga tangata Maori o te Hahi kia riro ma ratou ano e REPE mea mam a (€ TTANI I rōto I a ratou, Ine. Eo whai ano ratou, ko te Kingitanga o to tatou Ariki kia nui haere." Ma kona, ma te tiketike hoki o te tahua moni a, o tatou hoa Pakeha mo tenei mahi, i tae nei ki te £3272 i te tau kua pahure nei, ka kitea ai te nui o To rato. whakaiano, o te rateu aroha ki IEI hi Maori. OGtira e kore e tika kia waiho ki runga ki a ratou anake te pito taimaha ; engari me puta ano te uaua o te iwi Maori, i te mea kua whai taonga nei eharahokiiterawakore. Tetahi ki aTe Hinota

Nui, ko te oranga mo te Minita Maori kia whaka. rawakatia, kia kore ai ia e kumea ketia e te kimi kai hei oranga mona, mo nga tangata hoki o tona whare. E taea ano hoki tenei me he mea e whai ngakau ana te tangata. 'Te mea i whai oranga ai nga Minita Pakeha, he hono tonu no te kohikohi i nga Ratapu katoa. Me whakapumau tena hei mahi ma, te iwi Maori, kia rte ai ki ta Te Karaii i whakarite ai; ko te kai-kauwhau i te Rongo-pai hei te Rongo-pai ano he oranga mona. He whakamahara hoki tena i a koutou ki te wero a Te Wiremu Atirikona, e takoto tonu nei, kahore ano kia ea mO. Ele mate nui tenei mo te EIA MWāori, inā hoa He tohu no te mangere, no te ngakau-kore. I puta ai te kupu whakamoemiti a te Hinota Nui, he whakaoho i nga hoa Maori kia kakama tonu ki enei mahi, Otira kia tupato tatou kei hoha o tatou hoa Pakeha ; kei ki, 'He maumau kohikohi noa i te moni hei tautoko i te Hahi Maori, kahore nei hoki e kakama ngatahi.) E mohio ana ano ia tatou, ehara te nui o te moni kohikohi i te mea e kitea ai te ora o te whakapono, e taea nei hoki e te tangata whakaponokore te kohikohi i te moni ; otira ko te mangere ki te kohikohi moni mo nga mahi whaka-te-Atua he tohu no te whakapono-kore. Tenei ano etahi tohu o te mate o te whakapono e kitea ana i roto i a tatou : (1). Ko te kore tangata mo te Whakau. He tokomaha nga tamariki e whakatupuria ake ana i roto i nga kura : te pakeketanga ake, kahore rawa he hiahia kia whakaukia. Heoi ano nga mea kua whakaukia i tenei takiwa i te tau kua mahue ake MEI DO e kuia I T6 Nuls nga tame, E LANA, a KO kura i Hukarere nga wahine, kotahi tekau ma toru. Ko te nuinga o enei, no etahi takiwa ke atu. le take i penei ai, he kuware no nga tamariki kihai i ata whakaakona kia mohio ai ki te Wairua Tapu kua homai nei e te Atua hei whakakahai te ngoikore ote tangata. Ehara ite mea no nga Minita anake tenei he, engari he whakaaro-kore tetahi no nga matua, kahore nei e whai hiahia ki nga tamariki kia ata whakaakona.

(2). Ko te whakaparahako ki te marena. No te marena, he mea whakarite na te Atua i te orokohanganga ote tangata. Kihai te tangata i waiho kīa rite ki te kararehe, engari he mea tohutohu marire, ko te tane raua ko te wahine kia pumau

tonu ki a raua ; kaua e wehea, a lia mate rawa ra ano tetahi o raua. -IHe tokomaha nei te hunga kua OU. ke marena, KlHāi li taro ua takahi 1 to. raina, marena, piri ke atu he wahine ke, he tane ke. He mea kino rawa tenei ki ta te Atua titiro. Tetahi whakaparahako, ko te moepuku noa iho. Ma te marena anake hoki ka mohiotia ai te whakaaro o te tane raua ko te wahine kia pumau raua ki a raua, kia kaua e rite ki te kararehe, kahore nei e matau kī ta te Atua tohutohu i kī mei 4 ko raua fokorua hei kikokiko kotahi."

(3): Ko te whai a te tangata i te hunga e kiia nei he poropiti, hetohunga. Kia hua kau te tangata i taua ingoa ki a ia, whakapono tonu te tokomaha. Ahakoa kitea te teka o te kupu a te poropiti, e kore e mutu te whakapono o te tangata ki aia. "Tenei ano ia te kupu a Te Karaiti mo te poropiti teka, " REHE o ratou hua ka mohiotia ai ratou e kōutou." Tena iana, titiro ki nga hua o enei e kiia nei he poropiti,he tohunga. E tupu ana ranei te whakapono Kia Tf Ripa me ngā kangā Dal irumea I aratou mahi? He whakaware noa te ki nei, "kahore e kumea ketia te tangata i runga i te whakapono ki ile Karaiti. Kua "kitea nei hoki, Eo te hanga e whai ana i aua poropiti, ka tino mahue i a ratou te whakapono ki aTe Karaiti. Ko Te Kooti, ko Te Whiti, ko Wereta, ko Hikapuhi, ko Tipihau, ko Te Rua, ko wai poropiti, ko wai poropiti, kotahi tonu te tu. Ko Te Fataiti e āarakina ana kia ia ai he kai-whakaora ke mo te tangata. Kua ki hokia Te Karaiti, ' 'Te tangata ehara nei i te hoa noku, he hoa-ririia ki ahau." NKKoia i kore ai e tika kia pa te tangata aTe Karaiti ki taua tu poropiti. Eia piri aku HARI KEPA RI ka a ia, Raa ura ki ama mahi kuku, kua takahi i a Te Karaiti ki raro ki ona waewae. Mo tenei tu te kupu whakatupato a te Karaipiture, "Mo konei ra puta mai koutouirotoia ratou ; kaua hoki e pa atu ki te mea poke."

(4). Ko te mau kino a te tangata Maori ki nga mahi whakaahuareka. IE kore enei e taea ie tatau; he haka, he purei kaari, he kanikani, he aha, he aha. Ehara i te mea ko te takaro te he, engari ko te whakaputa ke i te takaro hei huarahi e peau ke ai Te tama aka kī tO mahi he. . E kote e ngaio ke uoa he.: Kia kitea he kino te hua ote rakau, ka mohiotia taua rakau he kino ; waihoki ko te mahi whakaahuareka, kia kitea he kino nga hua, ko te mea tena e tupato ai te tangata whakaaro.

Heoi, e hoa ma, kia tupato tatou. He maha nga maminga ate moarim. EI Lo Bimea SIR ho hara, me whaki taua hara ki te Atua ka imurua aie ia. Kaua hoki e wareware ki ta Te Karaiti i whakawhiwhi mai ai ki a tatou. IHeoi ano te mea e kaha ai to roto tangata ko te Wairua Tapu i ringiīa muia mai ta e Te Karaiti i -mari iho i tona kakenga ki te Rangi. Kihai tenei i homai hei taonga mo te tangata hara-kore, engari mo te tangata hara hei whakakaha i te ngoi-kore o tetangata: marama tonu hoki ta Te Karaiti kupu, e riro tonu taua Wairua i te tangata e inoi ana.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.
Permanent link to this item

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MTHPW19070218.2.4

Bibliographic details

Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Heretaunga i te Pihopatanga o Waiapu, 18 February 1907, Page 7

Word Count
1,373

WHAI-KORERO A TE PIHOPA. Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Heretaunga i te Pihopatanga o Waiapu, 18 February 1907, Page 7

WHAI-KORERO A TE PIHOPA. Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Heretaunga i te Pihopatanga o Waiapu, 18 February 1907, Page 7

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert