W. L. WHIAPU,
WAEHE 1, TOA I TI TE to o nga haora ka huihui ano ki te Wharekarakia, timataia ana te mahi ki te inoi; muri iho ka panuitia, ka whakapumautia nga mahi onanahi.
14. Ī panuitia te Ripoata a te Komiti whiriwhiri i nga mahi mana. 15. Na Rev. R. Te Awekotuku raua ko Rev. Rameka Haumia:— KA TE I Kia puta te uaua o nga minita ki te uiui tu-a-whakaako i nga matua atua me nga matua o nga tamariki i mua ite iriiringa o nga tamariki. I TU E
Whahaaeta ana.
15. Na Rev. R. Te Awekotuku raua ko H. Tohungia:— Kia whakaarohia e nga tangata o te Hahi puta noa i tenei Pihopatanga me kore e taea te wehewehe i nga mahi oia tau, o ia tau, hei apiti i era atu huarahi e neke ake ai te tahua oranga o nga minita me era atu mahi a te Hahi. ... Whaāaaeta ama.
16. Na Tutawake Rameka raua ko Rev. Nirai Runga:— Kia tu te Hinota o te takiwa o Heretaunga ki Omahu ate tau ligo3. E Whahaaetia ama. 17. Na Rev. H. Pahewa raua ko Rev. R. Haumia::— He ki na tenei Hui ki te tumuaki me kore ia e pai kia puta tana whakahau ki nga minita kia whakaritea he karaihe korero Paipera, reo Ingarihi ranei, reo Maori ranei, mo nga tamariki wahine, tamariki tane hoki, o nga kura a te Hahi, i tena kainga, i tena kainga, kia hoki whakamuri ai o ratou whakaaro ki nga tikanga pai i whakaakona ai ratou i reira. .. Whahaaetia ama. 18. Ī panuitia te Ripoata ate Komiti i whakaritea ki te hurihuri i nga Motini, mo te Wero a te Atirikona. 10. Na Rev. Hakaraia Pahewa raua ko Wi Repa:— Kia puta ano te whakaaro o nga minita, o ngā mangai reimana o ia pariha, o ia pariha ki te tohe i nga Kannihera Marae o ia kainga, o ia kainga o o ratou nei takiwa ki te arai atu i nga pakeha hianga, mangere, kei noho i roto i nga kainga maori e kiia nei he 'pakeha maori.' I i I . Whahaaetia ana. 20. Na Paraone Turei raua ko Wi Tahata:— He kupu akiaki tenei na, te Hui nei ki nga pariha kahore ano kia tu he whare minita, kia tahuri ki te hanga i te whare minita.
Wihaāaaetia ama.
21. Na Rev. Katene Pukerua raua ko Pene te Uamairangi:— I Kia whakaaetia e te Hui te Ripoata a te Komiti whiriwhiri i nga mahi mana, kia perehitia hoki taua Ripoata ki nga Mahi a te Hui. Whahaaetia ana. 22. Na Rev. Te Wiremu Aata raua ko Rev. H. Huata : Kia whakaaetia te Ripoata o te Komiti i whakaritea ki te hurihuri i nga motini mo te wero a Te Wiremu: kia perehitia hoki taua Ripoata i roto i nga Mahi a tenei Hui W hahāaaetia ama.
23. Na Rev. A. Rangi raua ko Rev. R Haumia:— Ko nga moni e kohikohia mo te Wero a Te Wiremu, Atirikona kia tere tonu te tuku atu ki a ia. I Whahāaaeha ana. 24. Na Rev. H. Huata raua ko Rev. A. Rangi:— Kia puta to tatou uaua ki te pehi i te Waipiro i ia wahi, i ia wahi i runga hoki i te mea kua whai hoa tatou mo tenei tikanga i roto i nga mahi a nga Kaunihera Maori. Whahaaetia ana. 28. Na Rev. A. Tamihere raua ko Rev. A. Rangi:—
: Kia puta he kupu ma tenei Hui kia tae katoa nga minita me nga mangai ote iwi ki te awhina i nga Hui a Ngatiporou ka tu nei ki Tokomaru, ki Wai-o-Matatini ( nga mea ano ia kahore nei he tino take mui hei arai mo ta ratou haere ) i te mea kei te noho marama nga take o aua hui. Whahaaatia ana. 26. Na Rev. H. Pahewa raua ko Rev. R. Te MAITI He nui te hiahia o tenei Hui kia kitea he himene e ata tau ana mo te marena. Whahaaetia ana. 27. Na Rev. R. Haumia, he patai ki te Pihopa :
Me kore e ahei e te Pihopa kia perehitia te Raihana marena ate Pihopa ki te reo Maori?
I utua e te Pihopa : He Raihana ano kua perehitia i mua ake nei ki te reo maori. 28. Na Rev. H. Pahewa raua ko Hori Tohungia : He mihi aroha atu na te Hui nei ki a Te Wiremu, Atirikona mo tona kaha ki te awhina ki te whakahaere i nga moni i roto o te Hahi DTaori. WĀ, ma te, Atua ia e manaaki, e tiaki, Whahaaeha ana. 20. Na Tame Arapata, he patai ki te Pihopa : He mea tika ranei te marena Momona i te tane raua ko te wahine i runga i te mea he mihinare anake raua ? I utua e te Pihopa : Kahore rawa e tika kia haere nga tangata o te Hahi ki te Momona kia marenatia ; otira i te mea kua oti te marena, ahakoa na te Momona, e kore e taea te wehewehe i runga i te marena: . KAI kehA AIA KAI RAI Paara LU Kapii €€ Flei kikokiko kotahi raua." 30. Na Rev. Hemi Huata, he patai ki te Pihopa : Mehemea, e ahei ana kia uru nga minita hei tiamana, hei mema ranei, mo nga komiti Marae ? I utua e te Pihopa : : Kahore i pai Ia uru Io mimia a te Ilahi ki ngo Komiti Marae, kei raruraru i reira te mahi 1 whakaritea hei mahi tuturu mana. 31. Na Dtiku Paetaka raua ko Rev. E. Maumia.— E whakamihi ana tenei Hui ki a Rongowhakaata mo ta ratou whakamanuhiri i nga tangata o te Hui: ma te Atua ratou e manaaki e tiaki. Whahaaeha ana. I whakamutua te Hui e te Pihopa ki te manaakitanga. I I panuitia, i whakapumautia, Maehe ii, igo2.
UPOKO:
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MMPW19020310.2.6
Bibliographic details
Mahi a te Hui Topu o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Waiapu, 10 March 1902, Page 14
Word Count
968Untitled Mahi a te Hui Topu o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Waiapu, 10 March 1902, Page 14
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.