WHAI-KORERO A TE PIHOPA.
TE; hoa ma, e nga Minita, e nga Mangai o teiwi:—. : Ti koa ake ana toku ngakau moku ka kapiti mai ki a koutou iteneira. II toru nga tau o tera huihuinga mai o tatou ki konei. Ki te hoki whakamuri ta tatou titiro ki enei tau, he
nui pea nga hara hei pouritanga mo tenei, mo tenei. He maha nga haerenga mai o te Ariki o te mara waina, me tana ki, tuakina te rakau nei, kahore hoki ona hua." Na te nui o tona, manawanui tatou i tutuki mai ai ki tenei ra. Ko wai ka mohio ki te roa, o te takiwa e takoto ake nei hei whai-huatanga mo tatou? Kua hunaa tenei e te Atua kia mataara tonu ai tatou. "Ie koa te pononga e rokohanga mai eia a tona hokinga, mai e mataara ana. "He nui ano nga atawhaitanga ate Atua i a, tatou i tenei wa, e whakawhetai ai tatou ki a ia, e ora ai te ngakau. Kua tupu hoki te Hahi i roto i enei tau e toru. I tera huihuinga o tatou i te tau 1890, tekau ma rima nga Minita ; inaianei, tekau ma waru. Eo nga Mangai Reimana i tera, huinga e toru tekau ma whitu, inaianei e toru tekau ma rima, he ngaro hoki no etahi ote pito whakararo. Ei koa ana ahau ki te tokomaha haere ote Minita. 'Tokowha nga mea whakauru hou mai i muri i tera huihuinga o tatou. 'Tetahi wahi puare i mua ko Te Kaha, kua kapi inaianei, ko Karaitiana Ratapu te Minita. I muri mai kua whakapakia a Hoani Piwaka hei whakakapi mo to tatou hoa, mo Manahi Te Āro, e takahi nei a Tloani i nga tapuae o tona papa, o Kerehona. Ko Taupo tetahi wahi puare kua kapiia Hoeta Te Hata, he roa nei te wa i hiahiatia ai tenei wahi kia whakakapia. I tae atu ahau ki reira i a Hanuere nei: he teneti te whare o te Minita, kahore hoki he Whare-karakia. -Lhara ano iai te mea ma te Whare-karakia rawa, ka tata, mai ai a Te Karaiti ; e noho nei hoki ia ki te wahi e huihui ai te tokorua, te tokotoru i runga i tona ingoa. Otira kua ki mai ia kia tiaho to tatou marama kia kitea ai e te tangata. Me he mea hoki kua tu he Whare-karakia, kua kite mai nga tangata katoa i te hokinga o te iwi ki te whakapono. 'Tre tokowha o nga Minita hou, ko Piripi Te Awarau, i whakaminitatia nei inanahi hei whakakapi mo te pariha tuwhera, mo Te Horo. Kei te maaha tahi hoki tatou ki te tokorua i whakaminitatia nei hei mahi ki roto ki te Pihopatanga o Akarana, hei kukume mai ki te whakapono ki a Te Karaitii nga iwi o reira kua kotiti ke. Ma tatou e inoi kia meatia e te Atua kia mihi mai aua iwi ki to raua haere, kia karanga mai, '' Ano te ataahua o nga, waewae o nga kai-kauwhau o te maunga rongo, e kauwhau ana i nga mea pai)" I
Kua, korerotia, nei te maaha, me korero ano i konei te take pouri, ko te Minita o Mohaka, ko Hoani Te Wainohu, kua whakatutukitia ete Ariki ki te okiokinga. I reira ano ahau i mua tata, ake o tona matenga ; i takoto i ahau te Hapa a te Ariki ki tona whare. ''Ka hari te hunga kua mate i roto ite Ariki, kua, okioki hoki i a ratou mahi." i
Tetahi mea hei korerotanga maku, ko nga tangata o te Kareti iTe Rau-kahikatea. No Tihema nei i tae ake ai etahi o ratou, tokowha, ki Opotiki, ho whakaaro no ratou kia haere
ki te tirotiro i a I'e Urewera. Na te Atua ratou i whakaoho, i anga ai ki tenei mahi. He nui te ora o toku ngakau i to ratou putanga ake: i whai kupu hoki ahau ki a ratou, me teinoi ano kia, whakakahangia ratou mo ta ratou mahi. 'Tenei ano ratou: tera, hoki pea e ahei i a ratou te korero mai ki a tatou i nga mea 1 pono ki a ratou i taua haere o ratou. Ka ai i konei he putake e anganui ai koutou ki te tautoko i taua, Kareti.
Tera ano tetahi mahi pai kei te Kura tamariki i Te Aute, ko nga Kura pera hoki hei whakatupu tangata ake mo te Kareti. Kua puta i mua ake nei te whakaaro a etahi o nga tamariki o taua Kura kia haereere ki tera wahi, ki tera, wahi, ki te whakahau i o ratou iwi ki nga tikanga e pai ai te noho. Heoi he ki atu tenei kia whai whakaaro koutou ki nga Kura i o koutou kainga. Ko nga manga ririki enei e whangai nei i nga awa nunui; e tikina ana hoki i reira he tamariki mo nga kura nunui i Te Aute, i a Tipene, i Hukarere. Ko te mea ia e tupu pai ai nga tamariki, ko nga kura Ratapu kia whakakahangia, kia mohio ai ratou ki nga mea hei oranga mo te Wairua, kauaka ko o te tinana anake : heoi hoki te mea e noho pai ai te tangata, ko te Rongo-pai o Te Karaiti.
Ī te tunga o te Hui o te Hahi Maori ki Rotorua i mua ake nei i puta te kupu a taua Hui kia whakaturia he minita Maori mo tera takiwa. I whakaatu atu hoki ahau ki a ratou ite kore Tahua Oranga Minita mo reira, mo Taupo hoki. He kupu ano ta Te Wiremu Hamiora, Atirikona, kei mahara ratou ki te Minita, Maori he penei me te moa, ara he kaiite hau. He mui nga, mea, pai e puta ana i te Kareti ;ko tenei ia e kore e taea, ara te whakatupu ite Minita kai-hau. -Heoi kia kaha koutou ki te mea. oranga mo a koutou minita. Ko taku inoi tenei, Ma te Atua tatou e whakataki, i a tatou e hurihuri ana i nga mea e tupu pai ai te Hahi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MMPW18930306.2.4
Bibliographic details
Mahi a te Hui Topu o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Waiapu, 6 March 1893, Page 5
Word Count
1,007WHAI-KORERO A TE PIHOPA. Mahi a te Hui Topu o te Hahi Maori o te Pihopatanga o Waiapu, 6 March 1893, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.