NGA MOTINI.
W. L. WAIAPU,
I. I whakaritea a Te Wirimu Hapata hei kaituhituhi i nga mahi a te Hui. 2. Na Aperahama Tamihere, minita raua Pita Pokia:— He whakapai tenei na te Hui ki te Whaikorero a te Pihopa, he ki hoki kia whakaae ia kia parehitia i roto i te tuhinga i nga Mahi RĀ Ke kimi. I Whahaaeta ama. 3. Na Aperahama Tamihere, minita raua ki Wi Tahata : Kia whakaurua mai a Wi Takeke raua ko Te Rana Morete ki roto ki te Hui, ka ahei ai raua ki te whakapuaki kupu. W hahaaetia ama.
4. He Patai na Hori Tohungia : Kei te pewhea ra te whakaaro ki te motini a Matiaha Pahewa i tono nei kia tukua mai a Nikora Tautau hei riwhi mona i te mea kua tauriaha haere ia ? I utua e te Pihopa : Fleoi ano taku whakahoki ko te whakahoki ki te patai a Matiaha i tera tau: Kei te hiahia ahau kia hoki mai a Nikora ki tenei Pihopatanga. Mehemea hoki e marama ana te herahi mona e hoki mai ai ka hohoro ano te puta o te karanga i a ia kia hoki mai. 5. He Patai na Paratene Ngata : Mehemea kei te takoto te moni hua o te moni e £4oo mo te tahua oranga minita o te AT Ta tei IS E IHA WAITAAT EELS ARII ere aua moni hua i te noni tinana ? I utua e te Pihopa : Kua perehitia ki etahi o nga pukapuka o maa Ta a te Hui i etahi tau te tikāmaa o Ua NOTI OO Tua Ōrama ui WH. IS mataia te kohikohi mo tenei Tahua i te tau 1858 ; he mea whakarite na te Pihopa kia taKONG t€ . 280 a teiali PAārima KA uku am taua Pariha ki taua tahua. I homaie te Ropu Tono Raro mō, semeSi. TARUIA 2 Tepa, tea ana ama hoki etahi moni a te Pakeha i whakaurua mai ete Pihopa. Takoto ana i reira te tikanga mo te whai Minita tetahi o nga Pariha kua uru nei EŌTNIeBIko OU I 8 THE E Tahua e £2o i te tau, hei oranga mo te Minita ū kaua AUA. mia (co ui auo ō te Karima e wnakaramea ake i ia tau, I ia tau. KO tE Wwhakakanea a (e nwi, kimaii āatā mis: IA Ä I puta ai tō whakamaua te EI C Hu 1874 kia kohikohia ano e ia Pariha, e ia PariIa BE Tapua. Tea, Ia 2290, Kō na Ima E LEI MEI KA mGOa I ō oranga. THE E DHRA OI O PARIRAU KI te KEU KT I HI taia ai e etahi Pariha tenei kohikohi ; kua tuma Ita GESA Rama, ta te 208, KU etahi kahore ano kia tutuki. I te mea kahore mo nia. hei tana mea ui OI HII NI C aai. aia aua hu, ki i Ru ua Tahua.
6. He Patai na Aperahama Tamihere, minita : Mo tē rohe tuturu o Ngatiporou i Tawhiti ki Patangata, tokorua nei nga minita ko tetahi kua kaamatua rawa, e rua nea Pariha kua roa te takoto puare: Mehemea e kitea ana e te Tumuaki he huarahi e karangatia ai tetahi tangata i waho ata, e whakaritea ai ranei tetahi tangata i roto i tenei rohe hei minita mo tetahi o enei pariha e takato kau TOI Ua e ke FUHOTaAI . Ehara i te mea kei te iwi anake te pouri mo te kore minita o etahi Pariha mehemea hoki e katea ana he' mīmita i roto ranei, I te rohe, i waho ranei mo nga pariha kua hohoro ano te whakanoho ki nga wahi e puare ana. 7. He Patai na Paratene Ngata : Mehemea e taea ranei kia tonoa ki te Poari Dugall i Ea momi TANU OAS I WHIITGAI MOU Ta anu mai ki Wae i O Tātou ringa kia kohia ki etahi tokotoranga e taea ai te whakahaere ki te moni hua nuku ake i nga hua e puta nei mo aua moni inaianei ? I utua e te Pihopa :- I Ko nga Kai-tiaki (Trustees) o nga moni penei me te Tahia Oranga Mimita, e araitia ana ete ture kei taku atui aua tu momi ki runga ki etahi o nga mahi e ahua rahi ake ai nga hua, he tupato kei pono mai he aitua e ngaro ai te nama ōte Tahua. No ta, te tūre 1 wkakaae ai, ko nga moni kia takoto mokete l runga i te piihi whenua, ko taua whenua hei punga mo te moni e mau ai ; me tuku ranei ki nga mahi a te Kawanatanga, kia ahu mai ai i reira te itereu. Ie pai o GHel, ko te ora o te tinana o te tahua ahakoa iti te hua e puta ana ite tau. Ki te whai nga Kai-tiaki ki etahi o nga mahi e rahi ai nga hua, ka whakahengia ete ture. Ō, He Ratai na PP. Ngata Mehemea e taea kia whakahokia mai nga hua o nga Tahua Oranga Minita ma nga kaiwhakaako ? ARA I utua ete Pihopa:— - Ā Kua huaina nei te Tahua ko te 'e Tahua Oranga Minita," ko te take hoki tena i kohi-
kohia ai nga moni, e kore e ahei kia hoatu nga hua o taua Tahua ki te tangata ehara nei 1 te Minita. o. He Patai na P. Ngata : Mehemea kaore e araia to matou whakaaro inaianei mo nga moni e whakaarohia ana e matou mo runga i nga Tahua Oranga Minita kia riro ma matou e tuku ki te wahi e rahi ake ai nga hua (itereti) kia kore e tutuki ki roto ki nga runga o nga Trustees ? I atua e te Pihopa : Ka te riro ko elalu atu tangata Me. II tiaki (Trustee) mo nga moni e korerotia nei, ka eke ano ki runga ki a ratou te ture i korerotia e ahau i mua tata ake nei. -IHe mea pai kia rapua me kahore he takotoranga pai mo nga moni e rahi ai te itereti, ka whakaatu ai ki nga Kai-tiaki. 10. Na te Wiremu Hapata, minita, raua ko Hone Waitoa minita : He kupu whakapai a tenei Hui ki te whakahou a Te Whanau-a-Rua i to ratou wharekarakia, 1 a Matiu Apotoro. He tauira pai tenei mo nga pariha katoa o tenei takiwa; ina hoki kua rite katoa nga mea o te whare, me te takoto ano etahi moni mo etahi mahi. Me perehi ano ki roto ki nga Mahi a te Hui nga moni i kohikohia, me nga putanga o ana moni. W hahaaetia ana. 11. He Patai na Aperahama Tamihere, minita He mea tika ranei kia rere nga kai-whaka-ako ki nga mahi tohunga, ehara ranei ite mea tika : I atua e te Pihopa : He tokomaha nga tangata kei te whakawarea e te mahi a te tohunga Maori, i kore ai e tapatahi te whakaaro ki te whakapono ki te Atua. Me he hinu te maeneene o nga kupu kia hewa ai te tangata he mahi pai ; otira kia roaroa e mahi ana ka kitea te kino. ĀDhara hoki i te mea tika kia rere atu nga kai-kara-kia, etahi atu ranei o nga tangata o te Hahi, ki aua mahi.
12. Na Aperahama Tamihere, minita, raua ko Hone WATI A, mimita He kupu whakamihi na tenei Hui ki a Hirini Wiremu mo tana arohatanga inga wini o tenei whare, me era atu mahi ana. I Whahāaaetia ana. 13. Na Paratene Ngata raua ko Rutene Te Arahi : Kia puta te whakaaro o nga tangata o ia Ba Oia piri. KI nga ME o E KI Hi I roto i a tatou kua whakaaturia nei e te Pihopa i tana Whaikorero inaianei, kia whakakoLSI, aua ME. Whahaaetia ana. 14. He Patai na Paratene Ngata : Me kore e tika, i tenei wa e watea nei etahi Pariha i te kore minita, kia huia kia kotahi IE MmES me moa am ) HI I. Horo, mo Tuparoa, mo Whareponga ko Rev. Ai. Tamihere kia whai minita ra ano ka wehewehe ai ano. I mua e t€e Pīhopa: 15. Na Pita Pita Pokia raua ko Paratene Ngata : He whakamoemiti na tenei Hui ki te kaha o te tangata whenua ki te manaaki i enei Hui e RH. ATE te Tua pu ano Noki 6 KURU mai he manaakitanga ki a ratou mo to ratou kaha ki te whakahaere i nga mahi pai. Whahaaeta ana. I whakamutua i konei e te Pihopa ki te manaaki. I I panuitia, i whakaaetia. i II WDerlTā, lOOA.
UPOKO.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/MATPW19040411.2.5
Bibliographic details
Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Turanga i te Pihopatanga o Waiapu, 11 April 1904, Page 5
Word Count
1,407NGA MOTINI. Mahi a te hui o te Hahi Maori o te Takiwa o Turanga i te Pihopatanga o Waiapu, 11 April 1904, Page 5
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Matauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of Copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.