Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

WHAKATUWHERATANGA O TE WHARE-KARAKIA HOU O TE ARAWA.

TE WHAI-KORERO A TE TUMUAKI. HE nui te koa mete hari o toku ngakau, moku i tupono i tenei wa, ki oku teina o te iwi Maori. Mai ano o toku unga mai ki tenei motu ka noho i roto i toku ngakau te aroha kia koe kite iwi Maori. Kati i tenei wa kua tae mai ahau ki tenei kainga rongonui, apiti ki tena kua waiho tenei wahi hei whakatumanawa mo te Hahi i roto i enei takiwa. Te Wharekarakia Hou e tu mai nei, he tohu tera, kite nui ote whakapono o nga tangata na ratou nei i whakaara, e tumanako ana hoki toku ngakau kite Hui Topu ka tu nei ki konei kia pai, kia kaha kia puta mai hoki etahi hua papai i roto i ona whakahaere katoa i te mea kua karangatia nei ahau e koutou he Tiamana mo tenei Hui Topu. Ko taku hiahia pono, kia uru ki roto i o koutou ngakau, ka whakapau ahau i toku kaha kia tu ahau hei Pihopa pono mo koutou. E mohio ana ahau kite nui o to koutou kaha, i waenganui i te iwi Maori, i roto i nga huarahi me nga whakahaere o to koutou whakapono, kei a koutou tonu na e man mai ana. He ahakoa ko te mea tino nui ko te whakarongo kite reo o te Atua, mete whai i ana tohutohu. Tenei ahau kua karangatia hei Pihopa mo koutou, hei matua mo te Hahi i roto i nga manaakitanga ote Atua Matua. Kua korerotia mai na e tetahi o koutou. He hepara ahau, hei tirotiro i nga wahi pakaru o te taiepa. No reira tenei ahau te

haere nei, mehemea ki te kitea e ahau he wahi pakaru 0 te taiepa maku e whakaora. E te iwi Maori kei te mohio tonu ahau, tera koutou e manaaki i ahau, e whakarongo hoki ki aku tohutohu. Ka whakapaua e ahau toku kaha kite tohutohu, i a koutou, ano he matua e tohutohu ana i te tamaiti. Ehara 1 te mea e whakaaro ana ahau ki nga tangata na ratou nei i kawe mai te whakapono ki konei, me o koutou matua hoki, na ratou nei i pupuri te whakapono i runga i te hari, mete ngakau tapatahi. Kati i a tatau e whakamahara ana ki a ratou mahi i era nga ra, kia mau ano o tatou whakaaro ki nga mahi me nga whakahaere 0 enei nga ra. Kia mahara tatou ki nga kupu a Paora te Apotoro ; “ Kotahi ia taku wareware ake i ahau nga mea o muri, tau totoro tonu atu ki nga mea i mua.” E nga iwi nunui e rua e tau nei, te Pakeha mete Maori. He iwi kaha korua ki nga pakanga i nga ra o mua. Pakanga whenua, pakanga moana, ina te moana nui a Kiwa i hoea mai e koutou, ara e o koutou tipuna i whiti mai nei ki konei. Kati i tenei wa kua whakakotahitia tatou katoa ki raro i te kingitanga kotahi hei tiaki i a tatou katoa. No reira kua teina kua tuakana tatou katoa i roto Ito tatou Ariki i aTe Karaiti. No reira ko te huarahi hei whakaora i nga wehewehenga i waenganui i a tatou, i korerotia mai e etahi o nga kai-korero, kotahi anake te huarahi ko te aru anake i nga tapuae o to tatou Ariki o Te Karaiti. I mutu tana whai-korero i runga i te mihi ki nga iwi katoa.

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/KOPARA19140801.2.4

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Kopara, Issue 11, 1 August 1914, Page 1

Word count
Tapeke kupu
585

WHAKATUWHERATANGA O TE WHARE-KARAKIA HOU O TE ARAWA. Kopara, Issue 11, 1 August 1914, Page 1

WHAKATUWHERATANGA O TE WHARE-KARAKIA HOU O TE ARAWA. Kopara, Issue 11, 1 August 1914, Page 1

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert