KI NGA TMAARIKI.
HAERE KI A HOHEPA. (KENEHI 41. 55.) Kua whakanuia a Hohepa hei tino tangata ki Ihipa, inahoki, haere katoa nga tangata hiakai ki a ia. Ia ia hoki te witi katoa o Ihipa e tiaki ana, he mea kohikohi nana ki roto ki nga Toa whakahara, a mana anake e whakapuare ana Toa-kai kite hoko i te witi, ite parei, ite rae. ki nga tangata. Ka tino nu rawa te mate-kai o nga tangata rawa kore katahi ka inoi atu ki a Parao ki tetahi paraoa ma ratou ka ki atu a Parao ki a ratou kia ha?re ki a Hohepa., ia ia hoki nga kai katoa, hei ho u o, hei hoatu noa i runga i te aroha ranei. Na ka haere atu nga tangata oia whenua o ia whenua; penei tonu ki nga tuakana a Hohepa i Kanaana; whakaputaina ana e te Atua “ te mate-kai nui ” ki taua whenua, “ka timata ratou te rawa kore.” Aka rongo ratou e nui ana te witi kei Ihipa, kahore rawa he whakaaro ke mo ratou, ko te haere anake ki reira kite tiki. A mauria ana a ratou moni ki a Hohepa, ka riro mai te witi mo ratou, ki a ratou moni i whakahokia mai ki a ratou ano. Ta ratou taenga atu ki Ihipa, i haere hoki ratou i roto i nga ope tangata o etahi whenua ke, hei hoko i nga kai penei me ratou, kua mohio tonu a Hohepa ki on a tuakana, engari kahore ratou i mohio ki a ia kihai hoki i whakaaro a Hohepa kite hoko i nga kai ki ona tuakana, e nui ana tonu aroha ki a ratou. I kino rawa a ratou whakaaro ki a ia, i hokona hold a ia e ratou i mua,ko ia i aroha atu ki a ratou, inahoki
kihai i taugohia e ia a ratou moni, riro noa atu to witi i a ratou. Whakahau ana a Hohepa i tona pononga kia whakahokia ano hoki nga moni a tenei tangata, a tenei tangata, ki roto ki tana peke, a pera ana ia ki a ratou. . Kahore i mohiotia e ratou ko to ratou teina ia te tangata e atawhai ana ki a ratou; koia hoki ko taua Hohepa i tae ake ki a ratou i mua i runga i te ngakau' pai. Koia hoki i makaia e ratou ki roto ki to poka, muri iho a, hokoa ana a Hohepa . ki Ihipa, a kua haere mai ratou inaianei ki a ia ki Ihipa he nui rawa ta ratou matekai kahore ratou i tonoa kautia atu e ia, engari i whakakiia e ia a ratou peke kite witi, kahore i tangohia atu a ratou moni hei utu. Ko te ahua tonu tenei o to tatou Ariki o Ihu, i a ia i tenei ao, ka karanga ia. “ Haere mai ki ahau a maku koutou e whakaokioki,” e kore ra wa e hokona e ia etahi mea, ko tana tu hoko tenei, “kaua he moni, kaua lie utu.” (lhaia 55. 1.) I whakanuia a Hohepa c Parao, i ki atu hoki a Parao ki nga tangata kia haere mai kia Hohepa; ko Ihu i ki.“ a kite whakairihia ake ahau ki runga i te whenua, maku nga tangata katoa e kukumc ki a au ” (Hoani 12. 32.) E korero ana ano a Ihu i roto i te 6 o nga upoko a Hoani, mo te kai e mau tonu ana a te oranga tonu tanga , ra ano, “ ta te Tama hoki a te tangata c homai ai ki a koutou. kua oti ia to whai tohu e to Atua e te Matua.” Me haere mai koutou katoa kia Ihu, kia whakaorangia koutou i o koutou hara, Ida noho tahi koutou ki iairotoi “ to whare o tonu Matua’;’ . notemca “ kahore hoki he oranga i tetahi alee, kahore hoki he ingoa ke utu i raro o te rangi kua homai Id nga tangata, e ora ai tatou ” (Nga main a nga Apotoro 4. 12.) I ki a Parao “ Haere atu ki a Hohepa ;” i ki a Hakopa, “ hoki atu ano ki taua tangata katahi ka ki nga tuakana, “ ka whakatika matou ka haere, kia ora ai tatou kei mate tahi hoki matou me koe, • na ka haere atu ratou, ka tae kia Hohepa, na i te ’ haerenga tuarua ki a ia ka whakaatnria i a ia ano ki ona tuakana. Mehemea kahore i haere ake ratou kia Hohepa kua mate mate katoa ratou me o ratou wahine me o ratou tomariki i to mate-kai. I roto i tena ka kite tatou i to whaka tauira a tanga o Iliu, me haere katoa hoki nga tangata lei a kia whaka- ■ pono ki a ia, kia whakaorangia ratou i “ te matenga tuarua,” te whakawakanga o te Atua mo a ratou
hara i tera ao. Ko nga tangata e whokopono ana inaianci Id te Ariki ki a Ihu kua whiwhi ratou kite oronga tonu tanga, e koro rawa lioki e riro kirotoki te whakamatenga engari kua whiti atu i te mate ki te ora [Hoani o. 24]; engari tenei ano etahi tangata kahore e haere mai, kia ora ai ratou : iki hoki a Ihu “ Heoi e kore koutou e pai kia haere mai ki au kia whiwhi ai kotou ki teora ” [Hoani 5.40.] Kahore ia i ki “kia kore koutou e haere mai ki au.” Kahore hoki ia i ki “ e kore e taea koutou te haere mai ” engari “ ko koutou tonu kahore e pai kite haere mai ki au,” E hoa ma e nga kai-korero i enei kupu ! kei roto ranei kotou i tehunga “ e whakataki ana i nga fcikanga o nga karaipitare,” e raea ana hoki rotou kei reira ie oranga tonutanga mo ratou ? Kei roto ranei i te hunga wakapono tika ana? Inahoki, mehemea kahore i haere nga tuakana a Hohepa ki a ia kua-pehea to ahua ? Ka pehea hoki koutou kite kore e haere atu kotou ki a Ihu? [Matin 22. 3. Kuka 19. 27.]
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/HOAMA18890701.2.7
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Hoa Maori, Issue 13, 1 July 1889, Page 7
Word count
Tapeke kupu
999KI NGA TMAARIKI. Hoa Maori, Issue 13, 1 July 1889, Page 7
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
See our copyright guide for information on how you may use this title.