Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image
Article image

KI NGA TMAARIKI.

HAERE KI A HOHEPA. (KENEHI 41. 55.) Kua whakanuia a Hohepa hei tino tangata ki Ihipa, inahoki, haere katoa nga tangata hiakai ki a ia. Ia ia hoki te witi katoa o Ihipa e tiaki ana, he mea kohikohi nana ki roto ki nga Toa whakahara, a mana anake e whakapuare ana Toa-kai kite hoko i te witi, ite parei, ite rae. ki nga tangata. Ka tino nu rawa te mate-kai o nga tangata rawa kore katahi ka inoi atu ki a Parao ki tetahi paraoa ma ratou ka ki atu a Parao ki a ratou kia ha?re ki a Hohepa., ia ia hoki nga kai katoa, hei ho u o, hei hoatu noa i runga i te aroha ranei. Na ka haere atu nga tangata oia whenua o ia whenua; penei tonu ki nga tuakana a Hohepa i Kanaana; whakaputaina ana e te Atua “ te mate-kai nui ” ki taua whenua, “ka timata ratou te rawa kore.” Aka rongo ratou e nui ana te witi kei Ihipa, kahore rawa he whakaaro ke mo ratou, ko te haere anake ki reira kite tiki. A mauria ana a ratou moni ki a Hohepa, ka riro mai te witi mo ratou, ki a ratou moni i whakahokia mai ki a ratou ano. Ta ratou taenga atu ki Ihipa, i haere hoki ratou i roto i nga ope tangata o etahi whenua ke, hei hoko i nga kai penei me ratou, kua mohio tonu a Hohepa ki on a tuakana, engari kahore ratou i mohio ki a ia kihai hoki i whakaaro a Hohepa kite hoko i nga kai ki ona tuakana, e nui ana tonu aroha ki a ratou. I kino rawa a ratou whakaaro ki a ia, i hokona hold a ia e ratou i mua,ko ia i aroha atu ki a ratou, inahoki

kihai i taugohia e ia a ratou moni, riro noa atu to witi i a ratou. Whakahau ana a Hohepa i tona pononga kia whakahokia ano hoki nga moni a tenei tangata, a tenei tangata, ki roto ki tana peke, a pera ana ia ki a ratou. . Kahore i mohiotia e ratou ko to ratou teina ia te tangata e atawhai ana ki a ratou; koia hoki ko taua Hohepa i tae ake ki a ratou i mua i runga i te ngakau' pai. Koia hoki i makaia e ratou ki roto ki to poka, muri iho a, hokoa ana a Hohepa . ki Ihipa, a kua haere mai ratou inaianei ki a ia ki Ihipa he nui rawa ta ratou matekai kahore ratou i tonoa kautia atu e ia, engari i whakakiia e ia a ratou peke kite witi, kahore i tangohia atu a ratou moni hei utu. Ko te ahua tonu tenei o to tatou Ariki o Ihu, i a ia i tenei ao, ka karanga ia. “ Haere mai ki ahau a maku koutou e whakaokioki,” e kore ra wa e hokona e ia etahi mea, ko tana tu hoko tenei, “kaua he moni, kaua lie utu.” (lhaia 55. 1.) I whakanuia a Hohepa c Parao, i ki atu hoki a Parao ki nga tangata kia haere mai kia Hohepa; ko Ihu i ki.“ a kite whakairihia ake ahau ki runga i te whenua, maku nga tangata katoa e kukumc ki a au ” (Hoani 12. 32.) E korero ana ano a Ihu i roto i te 6 o nga upoko a Hoani, mo te kai e mau tonu ana a te oranga tonu tanga , ra ano, “ ta te Tama hoki a te tangata c homai ai ki a koutou. kua oti ia to whai tohu e to Atua e te Matua.” Me haere mai koutou katoa kia Ihu, kia whakaorangia koutou i o koutou hara, Ida noho tahi koutou ki iairotoi “ to whare o tonu Matua’;’ . notemca “ kahore hoki he oranga i tetahi alee, kahore hoki he ingoa ke utu i raro o te rangi kua homai Id nga tangata, e ora ai tatou ” (Nga main a nga Apotoro 4. 12.) I ki a Parao “ Haere atu ki a Hohepa ;” i ki a Hakopa, “ hoki atu ano ki taua tangata katahi ka ki nga tuakana, “ ka whakatika matou ka haere, kia ora ai tatou kei mate tahi hoki matou me koe, • na ka haere atu ratou, ka tae kia Hohepa, na i te ’ haerenga tuarua ki a ia ka whakaatnria i a ia ano ki ona tuakana. Mehemea kahore i haere ake ratou kia Hohepa kua mate mate katoa ratou me o ratou wahine me o ratou tomariki i to mate-kai. I roto i tena ka kite tatou i to whaka tauira a tanga o Iliu, me haere katoa hoki nga tangata lei a kia whaka- ■ pono ki a ia, kia whakaorangia ratou i “ te matenga tuarua,” te whakawakanga o te Atua mo a ratou

hara i tera ao. Ko nga tangata e whokopono ana inaianci Id te Ariki ki a Ihu kua whiwhi ratou kite oronga tonu tanga, e koro rawa lioki e riro kirotoki te whakamatenga engari kua whiti atu i te mate ki te ora [Hoani o. 24]; engari tenei ano etahi tangata kahore e haere mai, kia ora ai ratou : iki hoki a Ihu “ Heoi e kore koutou e pai kia haere mai ki au kia whiwhi ai kotou ki teora ” [Hoani 5.40.] Kahore ia i ki “kia kore koutou e haere mai ki au.” Kahore hoki ia i ki “ e kore e taea koutou te haere mai ” engari “ ko koutou tonu kahore e pai kite haere mai ki au,” E hoa ma e nga kai-korero i enei kupu ! kei roto ranei kotou i tehunga “ e whakataki ana i nga fcikanga o nga karaipitare,” e raea ana hoki rotou kei reira ie oranga tonutanga mo ratou ? Kei roto ranei i te hunga wakapono tika ana? Inahoki, mehemea kahore i haere nga tuakana a Hohepa ki a ia kua-pehea to ahua ? Ka pehea hoki koutou kite kore e haere atu kotou ki a Ihu? [Matin 22. 3. Kuka 19. 27.]

This article text was automatically generated and may include errors. View the full page to see article in its original form.I whakaputaina aunoatia ēnei kuputuhi tuhinga, e kitea ai pea ētahi hapa i roto. Tirohia te whārangi katoa kia kitea te āhuatanga taketake o te tuhinga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi

https://paperspast.natlib.govt.nz/periodicals/HOAMA18890701.2.7

Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka

Hoa Maori, Issue 13, 1 July 1889, Page 7

Word count
Tapeke kupu
999

KI NGA TMAARIKI. Hoa Maori, Issue 13, 1 July 1889, Page 7

KI NGA TMAARIKI. Hoa Maori, Issue 13, 1 July 1889, Page 7

Log in or create a Papers Past website account

Use your Papers Past website account to correct newspaper text.

By creating and using this account you agree to our terms of use.

Log in with RealMe®

If you’ve used a RealMe login somewhere else, you can use it here too. If you don’t already have a username and password, just click Log in and you can choose to create one.


Log in again to continue your work

Your session has expired.

Log in again with RealMe®


Alert