D.—No. 8
« teKawanatanga me tuku atu ki a ia, natemea hoki ki le tukua ki te Kawanatenga ki toku whakaaro kahore e he 1 a ia, natemea nana hoki te tare tika i homai ki a tatou mo tatou anake hoki te wehi mo nga Maori kei tutu te Pakeha ki a tatou, ekore hoki te Kawana e whakahe i tana ture kua oti; heoi ano, ka mutu tana, ka noho ia ki raro; a ka whakatika mai a Te Karauua Kaupango ki runga, ko ana kupu enei, whakarongo mai e aku matua e aku tupuna naku i keri te koura nei kei mea koutou ki taku keinga nei he tuku taku ki te Pakeha, kahore engari he keri noa lho taku, kei a koutou ano te iikanga o te whenua, notemea koki kahore oku wahi i konei ka noho ia kiraro ka whakatika mai a Warahi te Matapihi ko ana kupu enei: whakarongo mai e 'aku tupuna, wnakarongo mai e oku matua, he korero atu tend ; kei a fcoutou te whakaaro kia puritia to koutou whenua, kia mau te pupuru, ki te tukua a Hauraki ki te Pakeha ka noho mokemoke koutou, ma koutou hoki e whakaaro mai, kei uta tetahi waewae oku, kei tatahi tetehi, akuanei ki te tukua e koutou te whenua, katahi ka pepeke taku waewae i tatahi ki uta, na tenei lioki tetahi he tonga karakia tatou 1 naianei, akuanei kei te ekenga o te Pakeha me te Waipiro, ka pororaru ta tatou karakia akuanei ka riro nga tangata i te Waipiro, na konei i korerotia ake ai, titiro inaia nei kei te Waipiro ano etahi, na the Waipiro ano hoki ahau e korero atu nei, me tetehi nei hoki na te \Y aipiro ano, kei tc nuinganci ranei o te Pakeha te kore ai, ka mutu ana: haere tomi ana ia i runga i te Pakeke, ka noho ia, ka whaka tika mai a Te Aperahama Wharerurutu, ko ana kumi enei. Whakarongo mai e te Whanau Whakarongo mai e tamara ma purutia Hauraki kia mail te pupuru te whenua kia noho pai ai koc i runga i te whenua, kahore he korero e Neatimaru heoi ano te korero kaua e tukua mai te Pakeha ki uta, e nga Minita katoa, kia Whakaaro tatou ki to tatou hahi, kia kore raruraru ki konei, ara kia kaua te Pakeha e eke mai ki uta whakahua te VVaiata, " Tenei ka noho i roto te whare nei E rau numanga te tau o taku ate Tu mai e Hine i taupurua ilio lie whakaaro naku Ki to makau i to Kangi Puann taua ia to Whare huia Anga ana mai ki Bga touliuka nei Te Putaina ki walio kia ata tirohia iho a Tongarewa to waka nei e Teu K kaha nga ia o Ngaromaki i walio e wero i Aku mata te pounga o te hua na Taitanguru Me ruku atu koe he makau piripoho na Tahau wahine kei hurihia kau te ia ki Kaitawa." Ka mutu ana korero haere tonu ano i runga i te Pakeke, ka noho ia ka whakatika a Te ivapihana luahurau, ko ana kupu e nei. Whakarongo mai e Ngati maru e mea ana koutou kia kaua te Pakeha e tukua mai ki te kori koura. Ae e tika ana, otira ekore ano te Pakeha e haere mai mehemea kahore i keria e koutou te koura, tena ko koutou hei keri ko matou ko te Pakeha hoi noho atu, kahore na hoki tena e tika engari ano ko a koutou koura katoa i whiwhi ai me kawe mai, me ruke ruke ki te wai nei kia kite katoa atu anoia matou i to rukerukenga, a katahi lea tika to kupu riri atu i te Pakeha tena ko tenei ko te Pakeha i rim atu ko ta koutou tohe tonu ki te keri itohe, akuanei keri iho koutou ma wai, ma koutou ano P Katika, otira ekore e tika, he pounamu anake ta te Tangata Maori taonga tena ko to koura na te Pakeha tena taonga, heoi ano to mea e tika ai to pana atu i te Lakeha, me kaua e keria e te Taugata Maori, ki te keri hoki te Tangata Maori, kahore ia e mohio ki te hanga hei mom ; akuanei na tana kuware tanga ki to hanga hei inoni, ka mea tana, whakaaro; me hoko ano ki te Pakeha aku koura." na akuanei ka kite to Pakeha, ka patai : No hea tenei Koura V Katahi pea ka kua atu ; no Hauraki, na ka rerc mai te Pakeha, ehara hoki i te Pakeha te he, engari no te Maori, he tohe hoki ki te keri, ko tenei kati ra te keri, Ka noho ia ki raro • ka whakatika mai a Poihipi Maroln. Ko ana kupu enei. " Korero ra e Ngathnaru; poroporoaki ki te tupuna whenua ki to koutou tupuna oneone, e mihi ra ki to whenua e tangi ra ki nga tangata ka puta i Hauraki ko iarehua e mihi ana ki te whenua. e tangi ana ki nga tangata, e mihi ra ki -Hauraki, e tangi ki a koutou—Whakahua te tau. Ka riro Hine uru ka waiho Rangeau hei tiaki roro whare ki kapu raliai pounge wai, line mai nau e te Koari tona taunga atu ko Whau-rarae—te Motu ki Waikawa—whakarehu retau ana te toi o Euangere—ka rea kiua ki pae he wai kei aku kamo c tere 1 te Moana. (HEOr AHD.)
(Translation.) P ~ Ari7 Hauraki, November 27, 1857. I'HIEND Mn. M'LEAN, — ■ i T,r S:l!u^ tiolls to y°u- This is what we have to say to you, and do you cause to be printed in the Maori Messenger what was said at our meeting which was held in reference to the "old in our land ; that is, if you approve. All that was said at our meeting is contained in this letter Irom your friends the men of Hnuraki. On this day, the Ngatimaru and other chiefs assembled to speak about their land at Hauraki. They met at Kauaeranga at 11 o'clock in the presence of Joseph Cook, the person who discovered the gold. The reason why they assembled
2
PAPERS RELATIVE TO GOLD DISCOVERIES
Use your Papers Past website account to correct newspaper text.
By creating and using this account you agree to our terms of use.
Your session has expired.