TE HAERENGA A REWI RAUA KO TE WAITERE ME TO RAUA PAKEHA.
(He roanga no tera nupepa.) Ko te atawhai a Hoani Papita, me tona hoa wahine, me nga tangata katoa me nga wahine, nui atu. Patua ana e Hoani he poaka ma matou, tukua ana te paraoa me era atu kai, ko te aporo he ope noa mai. No te otinga o nga korero ka hoki ki Kihikihi, ka noho kite kainga a Rewi, ka tukua aTe Waitere kia baere ki Te Kopua ki Hangatiki ki te tirotiro i te iwi. No to matou nohoanga ki JLlihikihi ka tu te runanga, etoru te kau o nga tane ki taua runanga ke'« kvpu nei waewae ) ko nga Kai wii a i*t»pu«.ra karaipiture tokorua> ko Hemi, ko Epiha hei ringaringa era; ko nga pane ko Te Katea, ko Te Ngahuru, ko Rewi ', ko Manuera te kai [tuhituhi. Ka tu te runanga tuatahi he Wahine puremu, puta ana nga moni £ls wahia ana mo te runanga etahi mo te tahe ote wahine ihe etahi. No te rua o nga turanga he hoiho te hara, puta ana ko te hoiho ko te wati. Ko te wati ite runanga ko te hoiho ite tangata nana te he. Ko te tuatoru he tahae, puta ana £5 wahia ana mo te runanga, mo te tangata nana te he. Te tuawha he ekenga no tetahi i te hoiho o tona hoa, puta ana erima hereni, wahia ana era. He tini nga ture i mahia e tenei runanga i to matou nohoanga ki reira, mo te waipiro, mo te korero teka, mo te puremu mete tini atu. He nui noa iho te mahi o tenei iwi i te ao i te po kite whakatakoto tikanga hei pehi mo te he, hei whakatu mo te tika. I whakaae ano matou kite kaha mete marama ota ratou mahi. Ko te atawhai o nga tangata katoa o Kihikihi ki a matou heaha ra i korerotia ai ! Kahore he mea i mahue, ko nga poaka, ko nga paraoa, ko nga hcihei, ko nga ti, ko nga huka, mete tini atu ote kai he whiu noa mai tiketike ana. Ko te taonga nei kb te wahine kite taka kai ma matou, ko tana mahi maori tera. Ko te hoa a Manuera ko etahi iho, ko etahi iho. tail aroha e Kihikihi ki tenei hanga kite Pakeha I No te po ka whakatomokia te whare te tane, te wahine, te tamariki orua pea rau tangata. Ka puta tc mihi o tana iwi, ka waiata mai ki a Hare llewcti.
Kei runga ko Mare : Haere mai e Hare Reweti, hacrc mai e aku matua, kawea mai to kiri ma ki au kite kiri pango. Katabi ano au ka mohio tenei te aroha nei te kiri ma ki au kite kiri mangu, ki Niu Tireni. Kawea mai tou aroha e taku papa, ae, hei papa ano koe ki au. E titi te kowhiti tiaho i runga ra o Au ki raro nei whakaraupeka a i e Me pewhea ra e he mahara mahaku, e Me tahu tonu ra kite ahi totara e Kite ahi kapaia ki a kawa i roto ra e Me aha koa ra nga mahi a te pito e Maku nei e titiro tautoru i runga ra e Matariki rahi nui ko te ahua ia e Ka whakapaiori au ka takoto kei te whare ra i a Koi runga ko Pahata; — Haere mai e Hare Reweti me tou teina me Neri; kawea mai nga pai. Haere mai kite iwi i hutia ake i roto ite he. Haere mai te papa o nga iwi Maori. [Pa katoa i konei kite waiata, te tane te wahine mete tamariki, ano te reo ote tangata me nga wai maba.] Kahore te aroha kite kororia tapu E wawae ake ana i te ara kuiti, Nau mai e Hare ka haere taua Ki a Ihaia, kia monitatia, Kia huihui tatou koe nohoanga nui Kia hopukia iho te kupu o te Atua Kia ahu taua ki a Ihu Karaiti Kia murua te hara i taku tin ana nei. Ka mutu tenei waiata ka tu ano etahi ki to korero, mo ta tiKa u tw uahi, uiu te aroha, mo te tapu, kia kanaka te he e tomo mai ki nga runango,. a. Ka whaEabua tenei \v«ii«in, un 8 ;, rn katoa te iti mete rahi. E ao mauru e rere pokai nei Tangi kau ana au ki aku nei tamariki e Ka wehe ra i nga tau ka wehe ra i nga nohoanga Tahuri mai ki muri kei te mihia atu koe Patua a i te moana tara i te rangi .gjKia maori kia puta.tauarflS|«atai a Kupc »Kai te tai haaWMu". E mihi ana ana au Ki taku tane naku i maiaati i nga rangi ra Nau maifia ka tu kia kawhakina koe E harjei te kuri he iti tangata TenajS™ianga kei tai e patu ana. Tenei ano tetahi:—■ E au mahara iti e au mahara kore Kite rau o te kaho e takoto mat nei Naku koe mau mai hei matua moku Hei whakawehi mai te tauranga kiuta Te atua i a koe te pa rawa mai To reo kia whitiiere ake ko taku mauri ora Ki runga, ka riro ra koe i runga te au hcke Te pae matua o Hawaiki TO laiiminuitanga owotoa Ka tangi te aweawe i runga Mc ko uru ko ngangana Ka tau ana ko tawhxti, hoafu ai au I te tapuwae o taku waka, tuhikitia, Tahapainga atu, ka rere i aopiki ake ai au Ki runga o Whitireia kite taumata ote ra Mete marama, i whatetu ai te uiralanga mai Tupe rawa atu au tupe i nuku Tupe i rangi, hihi haha, te uru O Tangaroa kiuta mangai nuku Mangai rangi, mangai papa, mangai tauaia To tauranga te kutikuti ai Te tauranga te aweawe, aweawe nui o rangi Ka tapu au ka hoka ka hokahoka to nianu Nui a Tane tupea mai kia phi, Tupea mai kia tata, ka whitirere i mnnu Ka whiwhi au, ha rawc au, ka mau.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WHETU18580901.2.4
Bibliographic details
Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 3, 1 September 1858, Page 2
Word Count
1,006TE HAERENGA A REWI RAUA KO TE WAITERE ME TO RAUA PAKEHA. Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 3, 1 September 1858, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.