NGA RONGO O TENEI MOTU.
Ko te kohikohi mo te perehi ta pukapuka mo nga iwi Maori e haere tonu ana. E meinga ana me ake mau te rongo o Te Hapuku raua ko Te Moananui. Me ake tu to kuiliui a Ngapuhi, ko te whakaava i te kava ki Maiki. Ij kalia haerc ana te mahi o nga Maori, ngahau tonu te tangata. Tenei te keria mai nei nga koura oWhakatu, kua uru etahi tangata Maori. _ Tenei te wbakaemi nei te tangata Maori i te pu i te paura raanaj—keiliea te mana o te whakapono ? T nieinga ana 100 mo ng;j wbcnua a Ngatipaoa i Piako. Ko te mira a Ngatiwlianaunga i Waiau, ka tata ka oti, ko te riuia tenei o Bga tau. Ko te urn mo te pukera "witi i tenoi raarama 65., mo to tana paraoa £lB. Kua wkakaae a Ngatiporou kia tu ho mira paraoa ki to ratou kainga ki Harataunga. Haero ako nga raoni i whukaaetia o Ingarangi kei boko mo nga whenun, a iS'ui lirom me era atu mea £500,000. 13 kiia ana me akeeko to tira tangata Maori kite kcri i nga wheuua wbai koura a 1 aora Tc Putu nun kc Pita Taurua.
Kua whakaae a NgaJcapa kia tu lie mira paraoa ki Wliarekawa kite pakarutanga mai o Maramarua, Tokorua nga tane, tokoriia nga waliifie i marenatia ilio e nga nionita tangata Maori. Ko nga mira liaro muka a tiga Pakelia kahore ano i kaliua tikanga now. Kaliorc ano i wbakatutimitia te wahi e hui ai nga Kunanga Maori i tcnei tau.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WHETU18571101.2.4
Bibliographic details
Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 2, 1 November 1857, Page 3
Word Count
261NGA RONGO O TENEI MOTU. Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 2, 1 November 1857, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.