KO HAIMONA PITA TAMATUAO
Kua mate a Haimona te hoa aroha o te Pakeha. No te orokonohoanga o te Pakeha ki Akarana ka kitea nuitia te aroha o tenei rangatira. He hoa ia no Kawana Kerei, ara no nga Kawana katoa; he tangata wehi ki te kino, he tangata rapu ki te pai. Haere atu ra e Mona e, haere atu ra i runga i te aroha nui o tou iwi o te Pakeha! Haere atu e pa ki te pai ki te ora! Tenei ano te pukapuka mo Haimona na tana tamaiti, na Paora Kawharu i tuhituhi; ko te kai-whakakapi mo te turanga o Haimona ko Hauraki Kaiarero, he teina tupu ano nona. Na Paora enei kupu : Ko te tikanga mo nga korero me nga ritenga mo tenei rangatira mo Haimona Pita Tamatuao, ko Kaipara ano tona kainga, ko tona iwi ano ko Te Taou, ko Ngatiwhatua He rangatira ano ia, i tupu mai ia i roto i nga tupuna nunui, rangatira, kaha, toa, no te mea, ko te tupuna tuatahi ko Ihenga, he nui tona toa. Ko te whakahaerenga tenei o nga tupuna o tenei tangata. Ko Ihenga te tua tahi, ta Ihenga ko Tarakete, ta Tarakete ko Tumupakihi, ta Tumupakihi, ko Wahaakia, ki ko ta Wahaakiaki ko Meri Te Hue, ta Meritehue ko Haimona Pita. I tenei tangata e ora ana ko tana mahi he noho karakia ki te Atua nui. Ko tetahi o ana mahi he whakamau tikanga mo nga whenua kei hokoa hetia. Ko tetahi ano o ana mahi be whakarite whakaaro ki nga tangata kia mohio. I haere ia ki te tua rakau hei waka mona i te 16 o nga ra o Mei, ka hinga te rakau i te ngaherehere, ko te roa o te rakau totara i hinga i a ia 85 putu, ko te nui 36 putu. Ka pa te mate i konei, katahi ka mea ki ona hoa "Tatou ka hoki ki te kainga, e kaha ana taku mate." Ka hoki ia ki tona kainga ki Paeroa, ka noho ia i runga i tona mate, ka karakia ia ki te Atua. Ka tiakina e ona whanaunga ki runga ki o ratou ringaringa, katahi ona kanohi ka titiro ake ki a Te Oteno, ka puta tana kupu ako ake ki a Te Otene, rangatira ano o Kaipara, ka mea, "I muri nei kia atawhai ki te tangata. He tangata whakanui koe i te he a te tangata," I te mutunga ano o ana kupu ako ki a ratou ka taka te tupapaku, ka moe ia i nga ra o Hune te 16 i te tau 1857. Ka haere nga rangatira kaumatua o roto o tenei iwi ki te uhunga ki a ia. Ko Apihai Te Kawau, ko Nopera Parenga, ko Hikiera Te Tinana, ko Hoete Paremata me nga rangatira taitamariki, me nga wahine katoa I haere ki te tangi moto ratou whanaunga, mo to ratou matua. Ka puta mai hoki ko Ngatiwhatua, ko Ngapuhi, ko Te Kawerau, ko Ngatitahinga; ka huihui nga iwi, poto ka toa kia kite i tenei tangata No te 22 o nga ra ka nehua te tupapaku ki tana takotoranga. I korerotia i reira tana atawhai i te Pakeha, i te tangata Maori, a, puta ana te kupu whakapai mo ana mahi katoa. Na Paora Kawharu. Na Hare Reweti. Akarana, Oketopa 10, 1857.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WHETU18571101.2.16
Bibliographic details
Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 2, 1 November 1857, Page 4
Word Count
556KO HAIMONA PITA TAMATUAO Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 2, 1 November 1857, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.