HE PUKAPUKA PUPURU WHENUA, NA WIREMU TE PAORO RATOU KO TONA IWI.
Waihou, Noema 18, 1857. E hoa e Hare Reweti, tena koe. He pukapuka waka ma hara atu te nei mo nga ingoa onga kainga i te mapi na te ti matanga ote talia ki varo. Ko Whakamurc lucre tonu puta rawa atu i tepuhi hacro tonu kaikaliu liaere tonu ma rcre noa kite awaiti ka witi ki tctchi talia liaere tonu Pi nko te awa liaere tonu a tetclii talia tc lcaroro liacrc tonu ouenui ka eke ki uta hacie tonu, ko puatahi liaeve tonu te tau titi haere tonu. Te ngutumanga liaere tonu kaaliu kite niarangai te rua ko wliawlia. I\a witi ki Waihou niangaiti liaere tonu Ka eke ite niaunga. Tepakoko liaero tonu te rua ki ovc liaere tonu "Waiovooro liacrc tonu te taha ki tatahi wailii liaere tonu te ruahine liaere tonu inata ora, liaere tonu Wiritoa, liaere tonu Waimama, liaere tonu Otahu liaere tonu. Ka ahu kite hauauru liacrc tonu kumuwero liaere tonu nioehau karakea ka licke Waipaheke, liaere tonu te taha ki te tonga. Ko te tokaroa ka liekc marototo ka witi i te awawhakaekc tonu. Witianga ka liekc pakaraka haere tonu pai akaralii liacru tonu. Te kenga ko te momi ka liaere i le ara ruri manukaroa liaere tonu. Ka marcrc ki raro mohoao haere tonu matawero ka toino i te ngalierehcrc Ipatakarau liaere tonu tc putanga kakarikitalii ka puta tenei ki Waihou kawiti itc karaha liacrc tonu to mamaku liacrc tonu tc ara tahuna te iiiiio baere tonu i roto tc raho whakamurc (kei wliakainure ka niutu), ko cnei kainga katoa me ta kite nuipepa hei kainga mo a niatoii iainariki, ake, ake, amcno. Na 'iaiej'a, Na llnira, Na Tuluikino, N;i Wakarelm, Na Wiremu, Na tc Kailic, Na llenare, NaTupana, Na Ihaka, Na Pit;i, Na Potac, i\'a Irai, Na te Manihera ratou ko ana Tamariki, Na tc Ngaelic, Na Jloera, Na Iharakai, Na Raharuhi, Nate Awe, Na Kapata, Na Tutaki, Na AYircmu, Na 'J'ili cm a, Na Ngakuti, Na Taraiti, Na '1 unieke, Na llukchuke, Na tc Moananui, NaTareranui, Na te Tupua, Na te Matewa, Na Teteira, Na Uatana, Na Takerei, Na llaimona, Na Wiremu, Na Pou, Na te Hira, Na llawiri, Na Paora, Na liopihona, Na Mataia, Na te Warena, Na Karaitiana, ko nga tangata e nci hei pupuru i tcnei vhenua. Ko te tiaka, ko to korokoro, ko Tupaea, ko Karauria. Na Kati. Na Ngahi. llcoi ano, ka mutu meta e nei korero ki tc peichi.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WHETU18571101.2.11
Bibliographic details
Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 2, 1 November 1857, Page 4
Word Count
417HE PUKAPUKA PUPURU WHENUA, NA WIREMU TE PAORO RATOU KO TONA IWI. Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 2, 1 November 1857, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.