HE PUKAPUKA PUPURI WHENUA, NA TE MARIRI NA NGATIWAI KATOA
Me ta kite nupepa nga rohe oto matou kainga o Aotea, o te wahi i ruritia e Kapene Hira hei nohoanga puinau mo matou. Ko te timatanga o te rohe kei Maunganui, wahia i runga o Maunganui kei te pakeba fc'Halii taha ki a matou tetalii taharere tonu Opuaivhango, rcre tonu Taupaki, rere tonu Tokaroa, rcre tonu Waiwerawcra, rcre tonu Papakio, rorc tonu Puketorotoro, rcre tonu Tiheruheru, rcre tonu Kaliupumau, rcre tonu Opuawango, rcre tonu llerangi, rere tonu Ilaukawakawa, rcre tonu Tokaawctea, rcre tonu Pukciuanuka, ka whakawhiti i te awa o Oiuapawhcro, kapiki i te hiwi ka eke i Te Ripitini, haero tonu, a Tatawcka, ka I rcre kei Totarawhakaanganga, kei te Ranga- : aniii, ka rcre kei Almriri, ka rolie te walii ki a matou. Ko to matou kainga tcnei akc, akc, amene noa. Ko nga ingoa enei o nga kainga c puritia ana o matou, ko tetahi talia o Ahuriri, ko Kaiwhakangenge, ko! Kaikohalu, ko Tc Koto, ko to Kawau, ko \ Motairche, ko Kawa, ko Onewhoro, ko; Nirnani, ko Poulere, ko to faba o Maun "a-1 nui, ka mulu o matpu kainga. Tcnei ano j ta matou waiata aroha mo to matou whenua. j Tcnei ka nolio i te jioroa o Matiti Kovowhiti akc ana tc tail o taku ate j Nuku mai c (line ki;-, pine mai koc ' Whakarikarika noa i runga, i ale a rin <••.:. j Ki to waka tuku mai ki to ao rcre mai j K kau ncke akc ana to tara ki Haumapu Ko tuna i ora i hold mai ki aliau Ka liiia ratou ki raro ki Paerau e Mano ma nci nan mai ki kouci ka Puhanga ru ana nga toro o tawhiti kia Tiu'akina atu nga urn rakau ki Taoniii raia, ki mauru akc ai tc Arolia i aliau ki taku whenua, i a. ; Na Taka Te Mauiui. Na Wjkgmu Taiawa. Na Manaia. Na Tjhhwa. Na katoa. !
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WHETU18571001.2.9
Bibliographic details
Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 1, 1 October 1857, Page 4
Word Count
326HE PUKAPUKA PUPURI WHENUA, NA TE MARIRI NA NGATIWAI KATOA Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 1, 1 October 1857, Page 4
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.