TE WAKA O TE IWI, OKETOPA, 1857.
Ko Tewakaoteiwi ka manu ki to wai. Ka oti te whakaara te Komaru, ka oti hoki te uta kite tangata. Ekore e matauria te tahuritanga o tenei waka kite moana, no ic mea, ho kuaro nga kai whakatere. Waiho mana c taburi i !e tuacea, o taoa hoki koa to, V--ii<?i« u a to ivi; waiho mana o puta to ihuki rangiatwi he y A \ Lena. Kei to iliu ra nui. to l)u o te waka in-i, kci to viu ra uei. kei to haiuni ra r.ei; otira. ho. tini ik-u iohui'ga hei titiro i (.■ ho,'hoi whakaaL i hoki. Na kei rooclicwa tc ngnkau o to tangata kci wohewohc ona vhakauro; kei k! i ; ,' "ko mea taku waka, ko ftiea laku waka.'' Ahakoa no rmiga i a Aotea, i a Tainui, i j a To Arawa, i .-,■ lvuraliauiv, i ;i Matatua, 1 U Korouta, i a Takituimi, i a Tc AV!,:ika(:>Ik.jie. ia Tokoti;:u-u;—Ahakoa ho tini k. ; nga waka nei, ko nga tangata o nmga kob.hi ano. Na nga tikanga oto kuarctanga, ka morju-a liaorc nga whakaaro, ka whakalangatakc tctahi kTtetahi, ko teiui ka eke nga iwi katoa ki to waka kotahi, ka tuhonolionoa nga whakaaro, be mca hoki ka maraiua kehokeho, i nga tikanga o te Hon go Pai. Ekore niatou e ki atu ki n?a iwi kia eke maikirunga ki tenei \vaka\a oti nci to luitui; engari ma te tangata tonuo matakifaki to tore, te nuhoi, ranui te rahirahi o nca liiau to matatoru ra nci, a, ki to. tikai tona whakaaro mo oke ia kia rite ai to wkakatauki o tona tupuna, "Waiho i to kura takai puni."
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WHETU18571001.2.3
Bibliographic details
Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 1, 1 October 1857, Page 3
Word Count
277TE WAKA O TE IWI, OKETOPA, 1857. Whetu o te Tau, Volume 1, Issue 1, 1 October 1857, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.