Oruanui, Maehe 21, 1866. E hoa e te Makarini, Tena koe, te hoa ata whakahaere i te pai, i te rangimarire, ki nga tangata maori. E hoa e haere atu ana ano a hau ki Nepia. ana, he raruraru noku ki tchuihui mo lva taugata o Taupo. A, kua uru nei ratou kite Ture kotahi ote Kuini i runga i taku kaha kite tohe i uga tangata o Taupo kia uoho i runga i te pai, i te rangimarire. Heoi ena kupu. Ko te pukapuka o taua komiti ka tukua atu nei kia kite iho koe. Mau hoki e tuku atu nga korero o taua komiti kite nuipepa maori. Heoi ano. Na tou hoa na Hohepa Tamamutu.
[Ko tc pnkupuka tend e karcro nei a Jlohepa Tamamutu.~] Oruanui, Maehe 12, 1566. Ko nga Putake enei i oti i a matou ; koia enei ; I—Ko to wluikaoatitangaoTuwharetoa ki nga Ture o Ingarangi—kua oti rawa tena. - —k° te whakamutuuga i ngararuraru o Taupo, i te mea kua uru nei m,tou kite Tare kotalii. '' —'"VI ( ° wJ,:l ' i te kupu a te Tiauara « kiia nei kia eke te ran o tona patu ki Taupo, ana pakeke tonu ratou ki to ratou Atua ; ko reira tukua mai ai tera kupu i runga i to ratou pakeke tonu kite kino. A, ma tenei komiti ano tc whakaaro e kore ai tera mea e tae mai ki Taupo nei. Ko nga kupu ia o tenei Komiti i tiuo oti pai. Ko te kotahitauga o nga hapu i tae mai nei ki tenei huihuinga rangimai'ire tonu te putanga o te kupu i roto i te waha o te tangata me ka tu ki runga kite whakapuaki kupu ki tenei whakaminenga. Ofira lie tini ia nga kupu—ara, ekore e liatepea te korero a nga rangatira i tenei Komiti. Heoi koa enei putake i oti i enei rangatira e mau ake nei o ratou ingoa i raro nei. Ko Hoiieiw Tamamutu, Pekexara Tamaiiiki, Petaeka Wiiareraiii, Tc Wiwiimvin te Tuaiiu, Peteka te Pl-kuatlw, ITataraka te Wiietl", Nua Turk Tutakaroa, ITnnoxA Pututu, Heoi nga rangatira nana i oti ai enei kupu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18660407.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 73, 7 April 1866, Page 87
Word count
Tapeke kupu
348Untitled Waka Maori, Volume III, Issue 73, 7 April 1866, Page 87
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.