TENEI TE HANGA! <m ERHTA r.«ja poualca TERA TAXE, me nga TERA WAIII NE ton ka tap mai ki :iu—c wahia ana e au inaianci ano. [j?is° 2V v.lu o la Tern Time hotalti panna, te 7:au ma r'nna hereufji. —ha ere aln vlahi hi ri/nf/a alee. Na lIAWHE. KARAN Q A T I A KARA'KGATIA ! ! mKNEI TE ILYERE NEI nga kaiouke taonga JL ate lIUTANA raua ko te EAWINJL i rolo i nga maraiua katoa. Heoti nei nno te whare c uta te tika tonu n;ai ana i Ingram i to hanga nei i Paraikete, na reira itoki i i;i ai te ul.u. Te kau enei iakai Paraik ■•*■■< kua fae mai i tenei takiwa tonu ; he whero re anua, lie ma etahi, lie puru etahi—he mahana katoa. Tenei hoki nga kahu hurulm.ru, nga kahu mahana katoa ano hoki. kua tae hou mai hei kahu HOTOKE. Otira hei mote aiia i korerotia ai tenei whare, te whare kua mohiotia c nga tangata kaloa o Heretaiu'ira. iffcir Hucrc mai tlruluu nga paraihcl-c. Na te IIUTANA raua ko te KAWIXI P A l\ U I T A N G A. E pakeha hoko i nga kai maori nga la- . ngata kua tuhia nei nga ingoa kiraro iho—ara, i te witi, i te aha noa. Ko te WATA ratou ko KENERE ko WATA ano. W II A KAKONGO! ME A ana a WIREMU RYETEPOKE, JLJ o Waipawa, ki ona boa Maori kia rongo mai ratou e hokohoko tonu ana ia i te Witi, i tc Poaku, te aha noa atu hoki a te tangata maori. -ttupeke Katoa nga taonga, me nga kai pakeia i kei tona whare hanga i Waipaw " '
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18660407.2.10.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 73, 7 April 1866, Page 88
Word count
Tapeke kupu
277Page 88 Advertisements Column 2 Waka Maori, Volume III, Issue 73, 7 April 1866, Page 88
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.