TE WAIROA.
No te Ratapu ka tu mai tetahi kaipuke ki Nepia no te Wairoa. Na te Kapene o taua kaipuke i korero mai kua hinga ano he parekura i taua kainga i muri nei. Ko Kopu Pitiera raua ko Ihaka Whanga nga rangatira o te taha Kuiui. Kaore ano matou kia rongo he pakeha etahi ranei i roto i taua riri, kaore ranei—ko nga maori anake ano pea. He haerenga no te tohu o Kopu raua ko Ihaka kite toro haere i ro ngahere ; tupono anake ki runga kite ope Hau Hau i roto i tetahi apiti, katahi ka riri. Mate rawa ana o te Hau Hau e rua te kau ma rima—tera atu nga mea tu a kiko. Hui nga mea mate me nga tu a kiko o te taha Kuini tokowbitu. Ko Ihaka Whanga tetahi o nga mea tu, engari he tu pai tana. No Turanga, t korerotia ana, kua mau o te Hau Hau i te taha Kuini e 37 nga tane, nga wahine me nga tamariki e 40. E 50 nga tangata o te ope Kuini nana i hopu, ko Tamihana to ratou rangatira. Ko Apera-
hama Tutoko tetahi i roto i nga mea i raau; e korerotia ana ko ia tetahi o nga mea nana i kohuru ia te Wakana. Kua kawea mai taua tangata ki Nepia nei, kai roto i te whare herehere e noho ana inaianei. Ko Raharuhi Rukupo, ko Wi Haronga, ko etahi tokorua hoki, i haere tahi maiirunga ite kaipuke kite kawe mai i taua tangata, kite whaki hoki ita ratou i mohio ai me ka whakawakia taua tangata. No muri mai i enei korero ka tae mai te tima o Te Wairoa, nana i kawe mai i nga korero o te riri o muri nei, i riria tenei riri ki Waikare Moan a. No te Paraire 12 o ra o te mamma nei ka matika atu te maori Kawana, i whakatika atu i Waikare Taheke no Wanganui ra ka tutaki; rokfihanga awa atu kua maunu mai te Hau Hau ki waho rawa mai o to ratou pa, eruapeamaero te pamamao, kua noho ki roto kite kotikod, no te haerenga atu o nga tangata Kuini, ka tapoko ki roto, ka huaki te Hau Hau. Ka whati mai a mua ote ope Kawana kite matatorutanga, ka tahi ka whakahokia atu, ka werawera te riri a tetahi, a tetahi; ka kokiri nuitia e te tana Kawana ka whati te Hau Hau ka patua haeretia, e tae noa kite wai, ki Waikare Moana, ka mau i te ringa tapukea rawatia atu 33 ko nga me i hinga ki ro wai mahue tonu atu 8 huia katoatia e 41 nga mea i mate raw 3. Ko nga morehu i oma, etahi ma run<*a waka, ko etahi i titari noa atu ki ro ngahere, ora atu etahi, i tuakiko etahi, mate rawa atu pea etahi. Ka mutu pari rawa atu te ihu o te Hau Hau o te Wairoa. ka pakaru hoki te toto ma te ihu haere ai 12 o te taha Kuini i mate rawa 13 nga pukeko.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18660120.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 68, 20 January 1866, Page 65
Word count
Tapeke kupu
515TE WAIR0A. Waka Maori, Volume III, Issue 68, 20 January 1866, Page 65
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.