Kua rongo matou e korerotia ana kua whakamatea a Kereopa te poropiti Hau Hau ki Taupo. Ekore matou e tino ki atu i tenei takiwa he pono rawa taua korero, engari he rongo korero noa. E ki ana na te Hau Hau ano i whakamate. He hokinga nona ki Whanganui. No te taenga ki Taupo ka runangatia e o reira Hau Hau mo ona he ; ka kiia Ida whakamatea, kia peratia mete Wakana. Katahi ka rere atu tetahi tangata mete taura, aki hai i takitaro kua whakatarewatia ki nuva, kua mate. Kaore e mohiotia te pono ote korero nei, man a e pono, man a e parau. Ma latou e whakaronjro. Kua oti te whakawa ki Opotiki nga tangata nana i kohuru i a te Purunu ratou ko nga pakeha i runga i te kaipuke, i a te Keeti, i mua ra. Ko te kupu whakaotinga o te whokawakanga kaore ano kia panuitia; engari kia tae ki a te Kavrana mana e whakatumau taua kupu hei rcira rawa ka panuitia, hei reira hoki tatou ata rongo ai. Ko etahi o nga ingoa enei o nga mea i whakawakia, ara ;—ko Hororaona, he poropiti Hau Hau no Taranaki, nana i tono nga tangata kia haere atu kite kaipuke ki te patu i nga pakeha i runga; ko Hoani Hupe; ko Utuki te Rangi; ko te Hura te Tai, te rangatira o Ngatirangihoukiri o Ngatiawa ; ko te Aka o Tau, he tama na te Hura; ko Mikahere Kirimangu, te Uhi te Haraki; Paraharaha, me etahi atu hoki. E ki ana ratou na Horomnna te poropiti o te Hau Hau i whakahangia tona manawa ki roto ki o ratou waha katahi ratou ka porewarewa, na reira i rongo ai ratou ki tana tono kia haere ratou ki runga kite kaipuke. Taukiri koe te rupahu ! Otira ekore e tika tena tu korero kite riten<*a o te whakawa. Tera ano hoki etahi kci taua kainga ano, mea ake whakawakia ai mo te kohurutanf a ia te Wakana. Ko nga ingoa. ko Moko Moko; ko Ilakaraia Rahui; ko Kahupaea; ko Paora; ko Penetito.
Ko te rangapu hoia i noho i Nepia, ara ko te 70, kua mene anake kua riro ki Akarana, e rere anakilngarani—he rangapu ke tenei, ko te 12, kua tae maihei whakakapi i to ratou turanga. No te haerenga atu ki te tima o era kua riro nei ka tahuritetahio nga poti ki waho ki roto kite ia o te tai, mate ana tokotoru, ngaro tonu atu tinana kaore ano hold kia kitea i muri iho. Ngaro ana hoki ko nga pu katoa o runga o taua poti. E kaha ana hoki te pa o te whakarua i te tahuritanga, e nui ana hoki te ngaru. Tae rawa atu nga poti o uta, me nga poti hoki o nga kaipuke, kua ngaro rawa nga tokotoru nei, engari ko etahi te 12 i ora i riro mai i nga poti ki uta. Kotahi tenei kaipuke nui no Ingarani mai kua tu mai ki Nepia. No te Ratapu i tu mai ai. He tini nga taonga o runija. E rua te kau ma whitu nga pakeha hou mai no Ingarani i eke mai ki runga i taua puke—hei pakeha noho tonu ki konei. No te sita o te Manei ka tahuti nga heramana tokotoru no runga i taua kaipuke. Tahuti ana me tetahi o nga poti nui o taua kaipuke, he mea whanuko na ratou, mete kapehu ano hei whakatika i te rerenga o ta ratou poti. E korerotia ana kua anga ratou ki o N-ja-itahu, te whenua keri koura. Tcna oen e u ta ratou poti ki nga kainga i te rawhiti. Kite kitea e koutou e nga maori e pai ana kia whak.ihokia mai ki Nepia nei me ta ratou poti. Tena e utua e te Kapene o te Kaipuke. Tenei a te Pereiha raua ko Piki nga toa o VVaiapu, o Turanga, kua riro kite Wairoa. Ana to moho ! e te Hau Hau ! Kua oti e nga tangata o Whansjawebi te hoki i tetahi wahi o to ratou whenua ki a te Kawanatanga. Ko Pitiera, pakeha ruri whenua o Nepia nei, kua whakaritea e te Kawana hei Kairuri whenua i runga i te ritenga o te " Kooti Whakawa mo nga whenua maori." I tekau ma whitu o nga ra o Hanuere ka akihanatia ano i Nepia nei etahi o nga whenua o te Kawanatanga i te Wairoa, i te Mahia hoki. Kite hiahia tetahi tar.gata kite hoko i tetahi wahi mona i taua akihan'a, mana e haere mai ki Nepia. Kotahi te tangata maori, ko Hohepa Kumeroa te ingoa, i whakawakia ki Nepia i te 16 o nga ra o Tihema nei, he whanakotanga i nga moni a Piki pakeha o Tangoio. I whanakotia ana moni i Manaivatu i mua, ka rima enei nga tau kua
hori i muri nei. Na te Pahi pirihi maori o te Kawanatanga i hopu mauria mai ana kite Whare Whakawa. Tae mai ana hoki a Piki kite korero. Ki atu ana te Kai Whakawa kia utu taua tangata mo tona he, ka kure ka kawea kite Whare herehere ka whakamahia hei taurereka. Katahi ka utu taua koroke, heoi tukuna ana kia haere.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18651223.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume III, Issue 66, 23 December 1865, Page 58
Word count
Tapeke kupu
866Untitled Waka Maori, Volume III, Issue 66, 23 December 1865, Page 58
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.