He ra whakakake no matou te Wenerei, te 24 o nga ra o Mei nei—ko te ra ia i whanau ai te Kuini. No te tau 1819 i whanau ai; na, kua 46 ona tau i tenei takiwa. Ka kitea te mahi a te hoia i Nepia i taua ra. Harura ana i runga i te rangi i te pu repo, i te pu maori; hui te pakeha mete maori ki te matakitaki. Nga whare hoko i re taone, tutaki katoa; nga mahi, mahue katoa—he ngahau anake te mahi. E tika ana kia whakanuia tona ingoa, hi Ivuini.atawhai rawa hoki ia ; he Kuini whakaaro ki ona tangata kia noho tonu i runga i nga mahi maori; lie Kuini whakapono. he Ivuini aroha ki nga tangata katoa. He mea kino ki a ia te riri, he mea pai te atawhai. Koi ki nga tangata maori o te motu nei ko au anake, ko te pakeha, e kite ana i te atawhai o te Kuini; kaore, ko tatou katoa. He maha nsja tau e kino ana • • • • O etahi iwi o tenei motu ; he maha hoki nga karangatanga o te Kawana ki a ratou kia whakamutua ta ratou mahi, kia hoki mai ki roto kite maru o te Knini, kia ora ai. Na te aroha hoki i penei ai, ehara i te kaha kore—engari he aroha. Ko te mahi a te Kingi, a te Kau Hau, i enei takiwa kua mahue nei, he tohe kite whakataka i te mana o te Kuini i tenei motu, me ona ritenga ngaware. Otira ki hai i taea ta ratou i hiahia ai.
Na te uaua o etahi o nga tangata whakaaro tika kite mahi ite pai i ora ai tatou i tenei takiwa. Mehemea i riro i to te Hau Haa tikanga, penei kua rite nga mahi o tenei moutere inaianei ki to lima ritenga; e kore e noho ora te tangata, e kore eta te manawa. Penei hoki e kore e tangi te pakeha ki te maori, e kore e tangi te maori kite pakeha, he ito taketake tetahi no tetahi; kite kau ana raua i a raua, kua tangi te patu —a, ko te iwi i hua nga tangata ka ora, ko te iwi i iti nga tangata ka mate. Ko tona mutunga a iho tena mehemea i taparere i to te Hau Hau whakaaro. Na, ma koutou e whakaaro, Le pai ranei tenei ritenga, he pehea ranei ? Otira he oranga ngakau tenei ehara tatou katoa i te rlaii Ilau ; e ai ana ano etahi '.vhaka:iro tika i te motu nai hei tiaki ite pai, he whaka Rauru tangata tahi "i a tatou. Ivoia ano tenei, e ta ma, kia kaha tonu tatou ; kia kaha tatou kite pehi ite kino, Id te whakaara ite pai. E mahi ana hoki tatou mo wai hoki? Hua atu mo tatou ano; he oranga mo o tatou tamariki, mo o tatou wahine, mo to tatou motu. Ko tenei, e nga rangatira maori o te motu nei, me luii o tatou whakaaro ki runga kite pai. Ko au, ko te pakeha, me mahi i te tana ki au, ko koutou me main i te taha ki a koutou, ia tangata i tona iwi, ia tangata i tona iwi —kia tae kite ra whanautanga ote Kuini i tera tau kua kore te kino, kua kore te Hau Hau, kua kore te aha.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650527.2.3
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume II, Issue 52, 27 May 1865, Page 1
Word count
Tapeke kupu
562Untitled Waka Maori, Volume II, Issue 52, 27 May 1865, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.