HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI.
Patangata, Aperira 12, 1865. Ki a te Kupa. E hoa, tena koe. E kore e mutu taku whakaatu ki a koe mo nga tangata kua uru kite Hau Hau. Ka whakaatu tonu au ki a koe i roto i nga raarama katoa o te tau e haere ake nei. Kua tu te haki o te Hau Hau kei Patangata nei; he mea wahi i roto i a Potatau e tu ana kite Hauke. A keiwhea ianei au kia rongo i te riri a te
Ilapuku mo taua haki i riro mai nei ki I atangata, kia inohio ai au kite henga o taku reta i tukua atu na ki a koe—i ki atu ra ki a koe i Waipaoa he parau naku ? Na, titiro mai; kua riro mai tetahi o ana haki ki Patangata nei i a Hemi Waiparera, i a Rota Porehua, i a Henare Pnngarehu. Ko nga tangata tena o Patangata i uru kite Hauke. Ivaore au e mohio ki a Paraone ki tona mahora, taihoa pea. Ko matou kei te riri ki taua mahi porangi, ko Renata, ko Wi Tupuna, ko Maika, ko Tamati, ko matou katoa; e rua te kau ma rima matou e riri nei kite Hauke kia hoki, kaore e rongo. Na matou pea i kore ai e rongo. Mehemea pea lco te ringa kaha o te Tianara e tono nei e kore pea e whai mineti. E kanui te ongaonga o tenei mahi e mahia atu nei; mete mea tonu e rere ana kite patu tangata mana. Na Rektata Pukututu.
Patangata, Aperira 21, 1865. Ki A TE Kupa. E hoa, tena koe. No te Taitei au i tae mai ai ki konei ki Patangata nei kite Hau liau, kite korero ki a ratou ki a Horai Waiparera, ki a Rota Porehua, ki Waikato hoki, kia hoki me tona atua ki tona kainga; kaore kia whakaae mai ki taku korero. No te 8 o nga haora o te ahiahi ka mate te putake o te Hau Hau nana i mau mai ki tenei kainga IdPatangata. Hei koka ano ki a matou. Ko Rawinia te Wango taua kuia i mate nei. Heoi tena kupu aku; he kupu ke tenei naku ki a korua ko te Makariiu. Mo taku rongo kite ritenga ote hui a Karaitiana ma kia riro ma te pu e whakahoki nga Hau Hau e noho ana ki Heretaunga nei; he kupu tenei naku, kaua ma te pu engari ma te kupu. Kia riro man a te pu ki mua, hei kona ka utu ai ki tc pu. No to hoa aroha Na Morena, Kai \\ hakawa o te Kawana.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18650429.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume II, Issue 49, 29 April 1865, Page 3
Word count
Tapeke kupu
444HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume II, Issue 49, 29 April 1865, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.