JT 0 WETARIKI TAROTJA e karanga atu ana f-\ k \ ? na , hoa kla ron go ratou ki ona hanga bou tenei Jsatahi ano ka tae mai. Hirake noa ake te pai o enei hanga i ona hanga katoa o mua iho. A.O etalu enei, ara : 144 pea Tarautete Katene whakatawakawaka nei—he mea raiua katoa 1000 iari Piwhi, ahua whero nei 500 iaii Paranja, ho mea tu ke,he mea tu ke 100 pea Puutu, he mea Watataifca 144 pea Puutu Wahine 144 Panikina 100 Paata paku nei, whai kopani rawa 30 nga Umu 30 nga Ti Kera 30 nga Paata nunui 50 nga Tiakete kahu huruhuru 5 pouaka Karaka Me nga Paraire, nga Kara, nga aha atu, mo nga hoiho to kaata. Ka tata hold te nuta mai etahi hanga maha noa atu na runga mai i tetahi kaipuke no Ingarani. BIT Kia mahara koutou ki teingoa, ara : WETARIKI TAROUA, O Waipukueatx. fi^" 0 Kia hohoro mai te tangata hoko, koi pan. PANUITANGA. INElkeiau tetahi hoiho pango e noho ana . kei Omtrunui. Ko te rua pea tenei o nga tau o taua hoiho. Kaore he parani. He tami ia i te taenga mai ki toku kainga, naku i poka nga raho—he ngau i nga hoiho i pokaia ai. Kua paranitia eau ki taku parani kia mohiotia ai. Ko te tangata kua ngaro tana hoiho me haere mai ki au whakaatu ai i ana tohu o tana hoiho. Na te AW A PUNI. Omarunui, Oketopa 10, 1864. Te Awa Pr/ui, of Omarunui, has a stray black horse in his keeping, about 2 years old—no brand. When first seen at the above place he was an entire, but he has since castrated it, in consequence of the natives' horses being bitten by it. He has also branded it with his brand for purposes of recognition. Any person having lost a horse answering to the above general description is requested to call upon him at Omarunui, when an accurate description of the animal will be required. £3 HEI UTU. . marama nei te kara; ko te parani tenei |y kai te papa katau. Tena pea te kuao,me tetahi kau rahopoka, e haere tahi ana i a ia—e rua nga tau ote rahopoka, he whero, he ma te ahua. Ka hoatu eau nga moni i runga ake nei kite tangata mana e whakahoki mai ki au aua kau. Kite mea ko te rahopoka anake e hoki mai ka hoatu e au kia kotahi tonu pauna. Na WIREMU ERIHANA, O Wharerangi i ko atu o te Puketapu. Oketopa 12,1864. PANUITANGA. HE pakeha hoko i nga kai maori nga tangata kua tuhia nei nga ingoa kiraro iho—ara, i te witi, i te aha noa. Ko te WATA ratou ko KENERE ko WATA ano.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18641015.2.9.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume II, Issue 36, 15 October 1864, Page 3
Word count
Tapeke kupu
455Page 3 Advertisements Column 2 Waka Maori, Volume II, Issue 36, 15 October 1864, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.