HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI.
Ki a te kai tuhi O TE "Waka Maori, Eta. He moemoea tenei noku ka hoatu nei e au ki a koe. Mau e pai kia taia kite nupepa, e pai ana; mau a kore, e pai ana. Otira me ki atu e au ki a koe he iwi titiro maua nga maori ki tena mea, kite moemoea. Ka huri. Na, no tetahi rangi inanoa nei ka haere au ki ro ngahere kite whukuugau poaka rnaku. Erua nga poaka ka mate i a matou ko aku kuri. ko te toru i puta. Katahi ka vvhakawaha au i taku kawenga poaka, hoki mai ana au. Haere touu mai au, a, he ngenge anake noku ; katahi ka noho iho au i te putake o te ruatai okeoke ai, kai paipa ai. Nawai ra au i kai i taku paipa, ka hia moe au ; taka ana te paipa i taku waha, warea ana au i te moe. E moe ana toku tinanaka titiro atutoku vvairua ki runga ki nga rakau o te ngaherehere kua kapi katoa i te manu. E rua nga ahua o aua manu, he manu ma etahi, he manu tu a pongo etahi. Ko te manu ma mete karoro o te moana te ahua; engari kote manu tu a pongo he manu maori ano, mete kaka o te ao nei ano te ahua. Ka titiro atu toku wairua ki aua manu e hamama katoa ana nga waha kite korero i tona reo manu ano ; e mea ana kite riri. Kaore au i mohio atu kite take o ta ratou whawhai; eugari taku i rongo atu ai e ki atu ana nga karoro kia noho tahi ratou i runga i nga rakau mahi kai ai ma ratou. Me a atu ana nga kaka ; —•' Ekore matou e pai, engari mehokikoutouki te when uai rere mai aikoutou." Tolie atu. tohe mai, nawai ra ka wehewehe ratou ; no'uo ke ana, uga karoro i nga peka o tetahi taha o te rakau i takoto ai au, noho ke ana nga kaka i nga peka o tetani taha o taua rakau—karangatia ana he whawhai ma ratou. Titiro tonu atu toku wairua ki aua manu ra, ka rere etahi o nga kaka, me etahi o nga karoro, ki tetahi rakau i tahaki matakitaki mai ai; ko nga mea ena kaore i pai kia uru ki roto kite riri. Katahi ka riri: ngarue ana te rakau i te kaha o ta ratou riri; ngahorohoro ana nga rau, me nga hua o te rakau kite whenua. Ka mate te mea mate, ka taka i'uo kite whenua ; titiro atu ana toku wairua ki nga kaka kaore 1 ata mate ka ngoki haere ki roto ki nga rua kiore buna ai i a ratou. Katahi ka whakarongo atu toku wairua mutu pu ana te haparangi i runga i te rakau ; kua mutu te riri, kua mate ko nga kaka. Mutu rawa atu kua kapi te whenua i nga mea mate—nga karoro, me nga kaka. Katahi ka hoki katoa mai nga mea i rere atu ki tetahi rakau matakitaki mai ai kite riri; te taenga mai kite matai i riri ai, ka tuku katoa mai ratou ko nga manu i toa kite whenua tangi ai ki nga mea mate, o tetahi o tetahi; ka kimihia nga mea i ngoki ki roto ki nga rua kiore, ka whakaorangia ai: muri rawa iho ka karangatia nga morehu kaka i oma kia hoki mai. No te hokinga mai ka ki atu nga karoro ki a ratou " E ka ma, ko matou i mea kia noho tahi tatou, kia mahi tahi i te kai ma tatou | kaore koutou i pai, no reira mate ana etahi o koutou, mate ana etahi 0 matou. Ko tenei me whakarite marire e matou he rakau mahinga kai ma koutou ; ko enei rakau ma matou enei, matou ko nga kaka 1 pai mai ki a matou—me nga tamariki hoki o a koutou huanga kua mate—ko koutou me neke atu." Hei konei ka pa i tawhiti te karanga o te Kehua o te Koraha—he oho anake au i te wehi, kaore au i rongo kite mutunga o a ratou korero'. Tahuri rawa atu aukite titiro ki nga mea i mate, me kore ano e kitea i te ao nei, aue! kua kore anake ia—engari ko nga kuri puihi e whawhai
ana i runga I taku kawenga poaka, kua pau i a ratou te kai. Na Whakangau Poaka.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640611.2.9
Bibliographic details
Waka Maori, Volume II, Issue 27, 11 June 1864, Page 3
Word Count
743HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume II, Issue 27, 11 June 1864, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.