No tenei rangi, te 7 o Mei, ka tae mai te Rangatira (tima) i Po Neke, kia ahiahi akuanei ka rere tonu ki Akarana. Ko te Pokiha tetahi irunga; i hoki mai ia i Wanganui, e haere ana ki Akarana. I tonataenga mai ki Waikanae ka kite ia i a Wi Tako, ka korero raua—muri iho ka ki tuturu a Wi Tako, i te aroaro o te Pokiha raua ko te Pura, hei tangata ia mo te Kuiui. Ko te ki tuturu teuei, ara ; E ki tuturu atia ahau, hei tangata pouo ahau mo Te Kuini, e noho tonu ahau ki raro i ona tuve ake ake; a, e whakarongo tonu ahau ki nga wha-
kahau tika katoa o ana Kaiwliakawa, me era atu e vvhai rnana ana i raro i a Te Kuini. „ . . . TAKO Ngatata. Kai titiro, TK Pokiha, TE PITKA. Kai wbakawa tuturu. rleoi, kua mahue i a ia toua mahi Kingi, E pal ana koki ; ko toua oranga hoki ia. jVlca aive ka malius hoki e etahi raugatira utu, he mahi mate hoki ia. No te taenga raai o t6 Pokiha ki Nepia nei ka korero raua ko Tareha. i roto i to w'nare o te Makarini, ratou ko te Makarini ano—kotahi tangata i touoa kite tiki i a kenata kia haere mai kia korero ano ratou. Ivua tokomaha te hoia kei Wangauui inaianei. Eki aua, mea ake ka kawea te whawhai ki reira, ki Taranaki auo hoki. E mea aua te ICavvanatauga o Po Neke kia wlukanohoia he pakeha,' kin 300, i te whenua i te taha touga o Waitotara, hei hunga noho tonu iho ki reira mahi rori ai, mahi paaaiu ai—ko te pu i tahl ringa, ko te kaheru i tahi ringa. E kawea, ana hoki etahi hoia ki Rangitikei noho ai. E meatia ana e nga wahine rangatira o Wanganui kia hangaia tetahi paraki whokapaipai rawa mo nga maori o te taha Kuini o reira. Ko te paraki Kingi a Pehi (lie rangatira maori no Wanganui) kua whakairia i raro iho i to te Kuini. He paraki nui rawa taua paraki, 27 putu te roa, te 10 putu te whauui. Ivo te Hupariteneti o taua kainga kua hoki mai i Peperiki—riro ana mai i a ia nga herehere 21 nga tane ; 5 nga wahine me nga taniariki. Tokoiwa o nga tane he mea tu a kiko—kua kawea kite whare turoro rongoa ai. Ko nga wahine me nga tainariki i tukua kia haere noa atu. Karauga ana a Pehi kia tukua atu ki .a ia nga tane, kaore i whakaaetia e te Kawanatanga. Kua tonoa e te pakeha nga tangata o Waitotara kia haere atu i tana wheuua, kia waiho te kainga. Kaore tahi he korero o Tauranga. Kua hokihoki te nuinga o nga hoia o reira ki Akarana. Ko etahi i waiho iho hei pupuri ite kainga. Ko Wi Tamihana ratou ko ona hoa kua oma ki ona kainga ki ro ngahere. T te hoko whenua te Kawsnatanga i Manawatu i te taha, ki ruuga o te awa—ko te whenua o te Hirawanui. He whenua rahi te whenua kua riro mai ; ko te utu £12.000.
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640611.2.4
Bibliographic details
Waka Maori, Volume II, Issue 27, 11 June 1864, Page 1
Word Count
522Untitled Waka Maori, Volume II, Issue 27, 11 June 1864, Page 1
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.