He ika. Tena te ika kei Ingarani mete kahawai maori nei ano te rahi, mete ahua rite, na te mea he reka ke ia. Ko tona ika haere tena i roto i nga awa wai maori me to inanga e rere i nga taheke uei. Ko te tino mahi o nga tansjata noho i tatai he bao kite kupenga taua ika ka tukuna atu ki nga whenua katoa o uta hei hoko. He tini nga tangata o te taha moana e hemo i te kai me kore taua ika—ko tona ingoa, he Tamona (Salmon). _ Kua mea noa atu nga pakeba kia kawea mai taua ika ki Merepana (Melbourne) i enei moapa. Whakamatau ana kite kawe mai nga hua i roto i nga tau maha, he mate tonu tana hanga. Tona rongoatanga i whakamatauria ai he kaho, maha noa atu, ki katoa i te wai maori ; katahi ka meatia kia heke haere tonu te wai i runga i nga hua o te ika, mete awa wai maori te lite he mea kia matao tonu ai, Otira te tatanga rawatanga mai ki uta ka pirau te wai, ka mate nga ika. No naianei rawa ka taea, Te mea i taea ai, he mea takai kite otaota (kite rimurimu, kite aha ranei), ka whakatakoto ki ro pouaka—he huka papa nei ki raro iho, ki runga ake hoki —katahi ka taupokina iho, ka k&wea ki raro rawa o te kaipuke takoto ai. No te taenga mai ki Merepana ka kawea ki roto ki nga puna wai i meatia hei nohoanga mona. Heoi, no te 7 o nga
ra o Mei nei ano ka kitea te ika tuatahi kua puta mai ki waho ote hua. Kai te ora tonu taua ika, hei tupuna ia mo tona iwi apopo ake nei. Tera atu hoki etahi, he maha noa atu e ki ana, ka whano ka puta mai. Kia rarahi aua ika ka kawea ka tukuna ki roto ki nga awa o taua wbenua haere ai—ekore hoki e taro ka mano tini. Koia kei ena tangata ! ka ora ratou. Kia nui haere i reira katahi pea ka kawea mai etahi ki to tatou motu nei—no te mea e tu tata mai ana taua whenua ki konei. " Haere mai e whai koe i te waewae o Uenuku, kia kai koe i te kai."
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640611.2.11
Bibliographic details
Waka Maori, Volume II, Issue 27, 11 June 1864, Page 3
Word Count
385Untitled Waka Maori, Volume II, Issue 27, 11 June 1864, Page 3
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.