ORAITITANGA.
Tena tetahi kaipuke uta hoia e rere haere ana i mua noa atu i te taha o te whenua nei, o Peina (Spain). He ra raumati, e marino noa ana te moana. Kotahi te apiha i runga i taua puke e whakawhirinaki ana kite niao, e korerorero ana raua ko tetahi wahine kuakarangatia hei wahine mana. Ko te whatorotauga atu o te ringa o te wahine kite hoatu pukapuka kite tangata ra, he tahurihuritanga no te kaipuke ka titaha, be taka anake te waliine ra ki rote wai manu haere atu ai ki muri— na nga kaliu i hapai ake i kore ai e liohoro tc totohu. Katahi ka titiro te apiha ra ; muri iho ka rere tonu ano ko ia ki rote wai kite tiki i te waliine ra ; kau tonu atu ; ka tae kite taha ; kua raau kite ringa pupuri ake ai. Ko tenei kua hurihia ketianga kurupae o te kaipuke e nga heramana ; kua wliakahoki rnai nga ra ; e ineatia ana kia tukua te poti kite wai; ko te panga o te karanga ;—" Aue ! tena te mango e haere mai nei! Akuanei ka pau nga tokorua na ! " He mango whaitiketikerawa taua mango i kitea atu ra—he ika kai tonu i te tangata. Ka roago te apiha i rote wai kite karanga o te hunga i runga kaipuke. katahi ka tahuri, ka kite i te mango e haere mai ana kite kai i a raua ko te waliine. Katahi ka pawera rawa tona ngakau ; ka tahuri kite pohutuhutu i te wai—tona iahuriketanga atu o te mango ra. ka riro iho ki raro. Kua tata rawa tenei te apiha raua ko te wahine kite taha o te kaipuke, na te ia i kawe ; ko te putanga ake ano o taua mango ra. tae tonu kite
taha o nga tangata iro te wai; kua anga te kopu ki runga kia tika ai tengau-—kua matetenei raua me i kore tetahi o nga hoia ate apiha. Titiro iho ana taua hoia i runga i te kaipuke ka mate tona rangatira; katahi ka mau kite koikoi o tona pu ;ko te rerenga iho ki roto te wai; werohia ana ite tuara ote mango—ka rongo te ika ra ki te mamae, ka ruku iho ki raro; hoki rawa ake ki runga, kua taea nga tokorua e te poti o te kaipuke ra. Heoi, kua ora.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640514.2.9
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume I, Issue 25, 14 May 1864, Page 3
Word count
Tapeke kupu
392ORAITITANGA. Waka Maori, Volume I, Issue 25, 14 May 1864, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.