PETANE.
Tena kua rongo koutou kite hokinga mai o Paora Toki i te riri i Waikato, i tera marama. Te taenga mai ki konei te noho pai pea i tona kainga mahi ai i nga mahi maori—kaore, tahuri ana kite tono i Dga taugata ote Wairoa, o era kainga katoa o te Ilawhiti hoki, kia haere mai hei boa mona kite vvhawhai ki Nepia nei. Kore ana e rongo te katoa ki tona reo ; engari, tonoa ana ia e nga tangata o te Rawhiti, o Heretaunga hoki, kia haere ia, kia hoki kite whenua kua puare te tawaha,. Heoi, hoki ana ratou ko ona tangata ake—nga mea i niamingatia e ia. "Taware mai te tancata taware mai. Pokipoki mai tc wahine pokipoki mai." Ina hoki nga kupu taware o taua koroke nei i iukua atu e ia kite Rawhiti; —Ko Tareha e iiopongia. ana e te pakeha; ko nga tangata o Heretaunga mea ake patua e te pakeha ; ko ia ano, ko l'aora, e whaia ana e te hoia kia hopongia ; ko te Whitiinoa kua riro kite tiki hoia: ko te hiahia nui o te Whitimoa he whawhai ki nga tangata o Heretaunga ; ko etahi atu korero ana ekore e taea te tatau. Heoi, ka rongo nga tangata o te Wairoa ka karangatia he hui ma ratou; katahi ka hui ki "Whakatautewaha, ka korero ; mea ana etahi hepono nga korero a Paora, mea ana etahi, he parau. Katahi ka ki atu a Kopu Parapara me hokihoki ratou ki o ratou kainga ; ko ia, ko Kopu, me haere mai ki Nepia titiro ai kite pono, kite parau ranei. Heoi, haere mai ana a Kopu, a Hon te Roi, a Toha, a Wiremu Hukore, ki Ncpia nei. No te taenga mai ki konei, aue ! he parau ia—tena a Tareha te noho marire mai i tona kainga ; titiro noa ki nga takahanga o nga kai v/hai i a Paora, kaore hoki i kitea. Ka inutu, ko nga tangata i haere i a Paoro, i runga i ona korero nukurau mo te mate o te pakeha, mo te alia, hei te taenga ki reira te kite ai i te parau marire o taua tangata.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640416.2.6
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume I, Issue 23, 16 April 1864, Page 3
Word count
Tapeke kupu
360PETANE. Waka Maori, Volume I, Issue 23, 16 April 1864, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.