HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI MAI.
Na te Matenga ta Mano i ki mai ki a matou ko to haere mai tona tamaiti raua ko Ihaka Whanga ki Nepia nei, ma raua hoki e kawe mai nga moni mo nga nupepa kite Mahia, Na, ko Ihaka tenei; ko nga moni anake mo te nupepa ki aia tana i homai ai (10s.) Kei hea ra ano nga mea a tc Matenga 1 Ko Apiata Hungahunga e mea ana kia taia tona reta korero i to raua tautohetanga ko tetahi rangatira o Heretaunga nei mo nga rohe o tona whenua. Na, ekore matou e pafkia waiho te nupepa net hei ara mo te tautohe o te tangata—tetahi ki tetahi—koi tupu te pouri, koi nui haere te mauahara. Kaore matou e mohio ana ki ena runauga e whakahuatia mai nei e Apiata. Tsohea ra tona mana i ki ai mana e whakawa te tangata ? Ta matou e mohio ana, kite mea he tautohe ta korua me kawe mai kite aroaro ote kai Whakavva (o te Whitimoa) mana e whakarite, kia tika ai ki ta matou whakaaro. Hei aha koia ma te tokomaha te tuhituhinga a Rutera Kingi ki a Hamuera Tangatakino hei tane mana km taia rawatia ai kite nupepa nei? Na raua noa atu ano ta raua whakaaro—ka'mutu ano. _Ko Matene Ruta o Rangiwakaoma e mea ana kia taia tona reta mo te ritenga o te whakawhitianga i Whareama. Engari me tuhi atu ia ki a teletitone te Hupariteneti o Weretana mana te whakaaro kia panuitia taua mea—no te mea kei roto tena kainga, a Whareama, i nga rohe o Po , . ' kaore he tikanga o konei mo taua awa • kei te Kawanatanga o Weretana ia te tikanga. ' Ko Ponkapa Tamaihotua e ki ana kua ngaro tona hoiho i waenganui o Porangahau, o Waipukurau. He uha taua hoiho—te kainga i ngaro a* ko Eparaima. Te kara, he whero tu a pouri nei"' nga vvaewae he pango katoa ; ko te parani kei to peke, he penei RAU. E mea ana kite kitea e te tangata me homai ki a ia.
E ki ana a PanUra Kawhia kai te whakahe te runanjja o Uawa i te wi>akaaUirjingarao Waiapa i whakaputa ra kite ingoa o Uawa ite nupepa o te 6 o Pepuere. E mea ana me whakaatu e matou te ingoa o te tangata nana i korero mai ki a matou. Na nga tangata ote Wairoa i korero a waha mai ki a matou ; ko nga ingoa kua ngaro i a matou. Mehemea e maharatia ana ano nga ingoa, hei aha koia kia korerotia? Hei take mauahara pea mo koutou 1 Heoti ano pea, kua he a koutou te ingoa o Uawa, heoti ano. Kotahi te refa ote Wairoa kua tae mai; he whakapae ki Ngatipohehe nana i whanako i nga hipi a te Paranene i te whakawhitianga mai i te Wairoa. He tika ano pea taua korero ; engari me homai e te tangata nana te reta tona ingoa—rouri iho ka taia tona reta e matou. Ko nga moni hoki o Matene Ngapulii o Wainui (10s) tenei kua liomai. Tenei ano te reta a Henare Potae. Hei tera nupepa puta ai—he kapi no tenei.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640319.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume I, Issue 21, 19 March 1864, Page 3
Word count
Tapeke kupu
532HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume I, Issue 21, 19 March 1864, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.