HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI MAI.
Kua tae mai te te kau herengi a Matene Ruta o Rangiwhakaoma, me nga moni hoki a Henare Potae o Tokomaru tenei ano. Me titiro ano a Hemi Waiparera kite panuitanga a Hemi Raarenehi o Otamatiti-—e ki ana me pa ki a ia i te tuatahi, muri iho ka a ai te hoibo a te tangata. Teua te nupepa ka riro atu ki a Nikora Ngarangi—ko tona kupu me whakamana e ia. Tenei te reta a Paora Koropura. Eki ana a ia, mo runga i te reta a Henare Wahine, ehara i Kairakau te ture kati hipi; engari, no Eparaima, no Porangahau, no Whangaehu, no Tautane, no te runanga o Karaitiana me etabi atu runanga. E ki ana, he aha i kore ai e ki atu a Henare ki a Pvenata Pukututu, ki nga kai wbakaae o tena ture, Ida katia c ia ana hipi 1 He aha koia i ui mai ai a Hemi Waiparera ? Hua atu me homai tonu ana herengi te kau. Ee mea atu tenei kia mobio koutou kite tobu mo nga tangata kua utu i ana nupepa ; ara, ko uga ingoa o nga tangata kua taia kite perebi ki waho o nga takai, ko nga mea ena kua utu ; ko nga tangata kaore ano kia utu noa, kua tuhituhia a ringaringatia noatia o ratou ingoa ki nga takai. ELei hea ra ano nga moni a Nguha, a Paora Nikahere, a Otene o Porangahau, a te Hapimana Tunupaura, a te Ruahoru, a etabi atu hoki i tuhi katoa mai nei ratou. i mua atu ra, kia hoatu he nupepa ka homai ai nga moni—hua noa he pono. Tenei te reta a te Matenga te Mano katahi ano ka tae mai; eki ana e ia e haere ana mai tana tamaiti raua ko Ihaka "Whanga—ma raua hoki e kawe mai nga moni mo nga nupepa kite Mahia. Kia pena anake te whakaaro o nga tangata katoa, ka mau ai ta matou mahi ki tenei nupepa; ka kore, mea ake mahue ai. Tenei ano hoki nga tangata e kiia nei he rangatira, otira kaore ano kia puta he whakaaro mona. E mea ana matou i tetahi atu nupepa kia ■whakaaturia te mahinga, mete whakatupuranga o te kai nei, o te tupeka.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640123.2.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Waka Maori, Volume I, Issue 17, 23 January 1864, Page 1
Word count
Tapeke kupu
382HE KUPU ATU ENEI KI NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume I, Issue 17, 23 January 1864, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.