HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI.
Ko te tangata e hiahia ana kite tango i tenei nupepa, me homai ia kia kotahi te kau herengi — ka rite ai te nupepa ki aiamo te tau kotahi. Ku tuhi mai te tangata tuhi mai, kia marama rawa nga reta, me nga ingoa o nga kainga, o nga tangata, kia mohiotia ai.
Porerere, Tihema 5,1863. Kl A TE KAI TUHI 0 TE WAKA MAORI. E hoa, he kupu tenei ki a koe, ki tenei Kawana o Ahuriri hoki, a, puta rawa atuki.te Kawana nui i Akarana. Kua he a hau. K,o taku he tenei, kua pau i au nga moni o Porangahau, o Marutairi, o nga Paeruru hoki. Koia ra tenei, i au, ko to matou ingoa kotahi he maori. I tika ano ta maua mahinga ko te Paraone Hakibaki i aua moni. Tenaiana, e te Kawana, whakarongoroai kia korero atu au ki a koe. Pa ana te mamae kite iwi kainga mo nga. moni i riro mai i a te Kuru raua ko Wi. Tuhia ana mai te pukapuka a te Herewini Tawio kia tikina. atu e au kia whakawiritia te ihu o taua tangata mo tana hokonga i te whenua. Heoi, ka whakatika atu maua ko Paraone me to maua runaga hoki, ka mauria e au te pu hei pupuhi mo taua tangata; na he roa te whenua i haere atu ai, i kimi haere atu ai, i te tika i te he, a, kitea ake kua orate tangata, kua mate te moni. Ko te mate tenei o te moni, ka riro mai i au ka wbakahokia kite iwi nona te kainga, ki a te Herewini; me tona kupu ano kia kainga, kia whakataua ano ki runga kite whenua kawa e peneitia mete wai e "whakapunitia nei, a ka karo ke te ■wai i te ara he putanga mona, a, ka pakaru te ■whakapuni. Kihai ano i oti a maua nei korero, me a maua nei maharatanga, ka tae mai te runanga o Karaitiana Takamoana ; katahi ka mahia ketia a maua nei maharatanga. Ko te mahi ke tenei, ka whakanohotia ko te Kingi (ko te Kingi o Rangiriri, o Waikato ra) he rangatira mo aua whenua, kia whakahokia atu aua moni ki a koe—heoi, oti ana i ta Karaitiana. A, riri ana a hau i reira mo te matenga o aku whakaaro. No reira ano au i ki ai ka he, ka he ; e he nei ano, a, tae noa ki tenei he a matou kite atete i nga hoia hei noho mo runga i ou whenua—a, me te mau ano taua ki aku, ka he. E hoa ma, e tatau maori o Heretaunga nei, ehara taku i te takahi i a koutou ture e whakatu, nei mo te motu nei, (a, tae noa kite turekatikati hipi, hei ora mo te wahine, mo te tamariki nei). E hoa ma ekore e puta to tatou motu. Tena iana, whakarongomai; kei toku raparapa toku mate ; mamae katoa toku tinana; he wahi paku te wahi i tu ai te tangata ; mamae katoa te tinana o te tangata. He wahi nui rawa no tenei tangata, no Aotearoa, a Waikato ; no reira au i mahara ai kua mate katoa tenei motu i te Kawanatanga. E hoa ma, ehara au i te rangatira, engari he ata au no te tangata—me aku korero hoki. Koi mea koutou he pehi noku i a koutou ture. Ko taku mataku mo te iti rawa o te tangata o to tatou kainga nei, o Heretaunga. Na te kupu rawa o to tatou kaumatua, a Porokoru Mapu, i to tatou ru-
nanga i Pawhakairo i ora ai tatou i enei ran-n i a koutou ritenga e takahi na i a te pakeha ana tikanga mo ana malii. Koia ra tenei ka mahi tetahi tangata o tatou i te mahi a te pakeha ka murua te hoiho; ka pokanoa te tangata katikati hipi i runga i ta koutou ture, ka utu £lO. E hoa ma he mangere au kite mahi, ehara au ite tangata katikati hipi; engari he he ka kite atu i roto i a koutou mahi. Ko ahea ranei te taima e kite ai koutou te mutunga o ta koutou mahi. Na Morena. [Ko te roanga o tenei reta kua whakarerea e matou, he mea hoki ehore e tau mo tenei hanga mo te nupepa. Engari he he to te tangata ki a koe, kei roto i te whare Whakawa te putanga o te korero kia tika ai.] Tihema2l, 18C3. Kite Kai tuhi ote Waka Maori,— E hoa, tukua atu taku reta kite kitni atu ite tangata nana i whakahua toku ingoa ki roto ki te nupepa katikati hipi, kia haere mai ki konei kia mohio au ki taua tangata ; no te mea kaore au i mohio ki tana korero. Na Noa Huke. Te Aute, Tihema 29, 1863. Kia rongo mai ngapakeha me nga maori; kanui te hoiho, mete kau hoki, kei te Aute etu ana. Kite ngaro he hoiho, he kau ranei, a tetahi tangata me haere ake kite Aute titiro ai, me kore e kitea. Kite kitea me homai ki au he moni ka riro ai. ' Na PONATAHUEI. [Ponatahuri wishes to inform the Pakehas that there are numbers of horses and horned cattle now running at Te Aute, owners unknown ; and to request any gentleman, who may have stock missing, to call upon him at that place, when they may probably recover their property—in which case hr ■will expect payment for his trouble and their keep.]
Permanent link to this item
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/WAKAM18640109.2.5
Bibliographic details
Waka Maori, Volume I, Issue 16, 9 January 1864, Page 2
Word Count
918HE WHARANGI TUWHERA MA NGA HOA TUHI MAI. Waka Maori, Volume I, Issue 16, 9 January 1864, Page 2
Using This Item
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.